Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine još od 2013. godine nastoji osigurati upis u Registar pravnih lica BiH pri državnom Ministarstvu pravde, što predstavlja ključni preduslov za njeno nesmetano funkcionisanje u punom kapacitetu. Iako je propis o Akademiji iz 1975. godine i dalje važeći dio pravnog poretka, Ministarstvo pravde BiH je zahtjev odbacilo navodeći da je krajnji rok za registraciju subjekata utemeljenih prije donošenja novijeg zakona istekao krajem 2003. godine, tačnije 22. decembra. Nakon niza odbijenica Žalbenog vijeća Vijeća ministara i promjenjivih odluka Suda BiH, Ustavni sud BiH je u novembru 2020. godine konstatovao povredu načela kontinuiteta propisa i demokratskih principa, ali su nadležne institucije i poslije toga odbijale izvršiti upis.
Pravni epilog uslijedio je odlukom Ustavnog suda BiH od 23. januara 2025. godine, kojom je utvrđeno da Zakon o registraciji pravnih lica koja osnivaju institucije BiH nije u skladu s Ustavom jer ne reguliše status Akademije. Državnom parlamentu je tada ostavljen rok od pola godine od objave presude u službenom glasilu kako bi zakonodavstvo uskladio s odlukom. Prema ocjeni pravnog zastupnika Ademovića, zakonodavna vlast do danas nije ispunila naloženu obavezu, pri čemu se kao glavni razlog navodi politička sabotaža etnonacionalnih i separatističkih krugova koji se protive postojanju Akademije kao državne institucije.
Ademović ističe da je dugotrajni pravni proces formalno završen te da više nema nikakve pravne nedoumice oko karaktera Akademije kao institucije države Bosne i Hercegovine. On navodi da je sada na Parlamentarnoj skupštini BiH obaveza da usvoji adekvatan zakonski okvir koji će definisati status ove ustanove, osigurati njeno finansiranje iz državnog budžeta i omogućiti djelovanje u skladu sa standardima koji važe u ostalim evropskim zemljama. Za razliku od pitanja u kojima zakonodavac ima političku slobodu izbora, u ovom slučaju postoji izričita ustavna dužnost da se odluka najviše sudske instance provede bez odlaganja.
