Iako je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo još u februaru 2025. godine zatražilo imenovanje stručnjaka, Radna grupa zadužena za pripremu projektnog zadatka za branu Crna rijeka do danas nije održala niti jedan sastanak. Iz Agencije za vodno područje rijeke Save potvrdili su da su svog predstavnika delegirali početkom marta 2025. godine, ali da nakon toga nisu zaprimili nikakva obavještenja o aktivnostima ili planiranim zasjedanjima ovog tijela. Početkom oktobra i kantonalni ministar Mladen Pandurević potvrdio je medijima da realizacija ovog projekta, koji spada pod resor privrede, praktično još nije ni pokrenuta.
Projekat akumulacije Crna rijeka osmišljen je kao višenamjenski podsistem s planiranom zapreminom od 62,3 miliona kubnih metara na 224 hektara, a njegova izgradnja obuhvatila bi potapanje dijela saobraćajnice prema Goraždu i 25 vikend-objekata. Iako je izmjenama Prostornog plana Kantona Sarajevo iz 2017. godine gradnja bila predviđena do 2023., radovi na ovom kompleksnom i skupom zahvatu nisu počeli. Sličan status ima i akumulacija na Bijeloj rijeci, koncipirana krajem 1980-ih, a oba vodotoka su u federalnom Planu upravljanja vodama za period 2022–2027. evidentirana isključivo kao površinska vodna tijela, s obzirom na to da nadležne kantonalne institucije nisu dostavile formalne inicijative za uvrštavanje konkretnih projekata gradnje.
Paralelno sa zastojem u strateškim projektima, hidrološka mjerenja u Sarajevskom polju ukazuju na zabrinjavajući pad nivoa podzemnih voda na glavnom izvorištu Bačevo. Na toj mjernoj stanici nivo vode je 1. novembra 2026. iznosio 480,51 metar nadmorske visine, dok je desetomjesečni prosjek u 2026. godini bio za 3,17 metara niži od višegodišnjeg prosjeka zabilježenog od 2017. do 2025. godine. Iako apsolutni minimum od 479,97 metara iz septembra 2024. nije oboren, vrijednosti se kreću blizu najnižih nivoa u protekloj deceniji, dok stanice SK-1 i SK-2 kod Hrasnice pokazuju blagi porast u odnosu na ranije prosjeke.
