Viralno.
Vijesti

Može li Bosna i Hercegovina postati dio širih geopolitičkih kalkulacija Washingtona i Moskve?

Ostaju li SAD najvažniji saveznik BiH? Dodikovo lobiranje otvara brojna pitanja

Može li Bosna i Hercegovina postati dio širih geopolitičkih kalkulacija Washingtona i Moskve?

Nedavna pojava zajedničke fotografije Katie Wiles, kćerke šefice kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa Susie Wiles, i ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira, otvorila je pitanje lobističkih napora rukovodstva RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema medijskim izvještajima, angažovana je konsultantska agencija Continental Strategy uz mjesečni iznos od 35.000 dolara radi zastupanja interesa manjeg bh. entiteta. Iako iz te kompanije poručuju da Katie Wiles nije kontaktirala zvaničnike u ime RS-a, a iz Bijele kuće naglašavaju da Susie Wiles s kćerkama ne razgovara o poslu, postavlja se pitanje preklapanja privatnih aranžmana i pristupa donosiocima odluka.

Dugogodišnja politička strategija Milorada Dodika kombinuje oslanjanje na Moskvu, potkopavanje državnih institucija Bosne i Hercegovine i pokušaje približavanja utjecajnim krugovima u Washingtonu radi izlaska iz međunarodne izolacije. U tom kontekstu ranije su spominjani i konsultanti Chris LaCivita i Bryan Lanza, što nameće potrebu za transparentnim uvidom u lobističke ugovore i provjeru njihove usklađenosti s propisima o zastupanju stranih interesa u SAD-u. U javnosti se analizira i uloga pojedinih političara poput republikanskog senatora Tommyja Tubervillea iz Alabame, koji je u martu 2026. godine upućivao oštre optužbe na račun gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija, promovišući radikalne stavove.

Dodatnu pažnju analitičara privukao je vremenski slijed događaja iz maja 2025. godine, kada je direktor CIA-e John Ratcliffe 15. maja posjetio Moskvu, nakon čega se Dodik 21. maja sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iako nema zvaničnih potvrda da su ovi susreti povezani ili da postoji prikriveni dogovor o Bosni i Hercegovini, otvara se pitanje jesu li neformalni kanali pokušali utjecati na američku politiku na Balkanu dok su trajali širi sigurnosni razgovori o ratu u Ukrajini. Postoji bojazan da bi regionalna stabilnost mogla biti tretirana kao sekundarno pitanje, posebno u svjetlu naoružavanja susjednih država i savremenih vojnih doktrina kojima BiH ne može parirati.

Predstojeći međuizbori za američki Kongres u novembru 2026. godine mogli bi pojačati pritisak za razjašnjenje ovih veza, jer se očekuje da članovi Kongresa i javnost zatraže uvid u ugovore o zastupanju stranih interesa. Za institucije Bosne i Hercegovine ključno je razlikovati privatne lobističke aktivnosti i fotografije od zvaničnih odluka američke administracije. Zbog toga se naglašava važnost praćenja institucionalnih poteza i insistiranja na činjenicama, kako strateški interesi i stabilnost zemlje garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom ne bi bili marginalizirani u kalkulacijama velikih sila.

Povezane priče