Danska ambasada u Bosni i Hercegovini, otvorena 1. novembra 2024. godine, pod vodstvom ambasadora Ågea Sandala Møllera, brzo se razvija i do oktobra ove godine brojat će 12 članova tima. Glavni razlozi za njeno uspostavljanje su jačanje bilateralnih odnosa, podrška BiH na putu ka Evropskoj uniji, stabilizacija države i širenje danske diplomatske mreže na Zapadnom Balkanu, što uključuje i otvaranje ambasade u Albaniji. Danska je pokazala snažan politički angažman, s posjetama ministara vanjskih i evropskih poslova tokom 2025. godine.
Ambasador Møller je istakao da je ustavno i institucionalno uređenje Bosne i Hercegovine složenije nego što je očekivao, upoređujući ga s prethodnim angažmanima u Briselu, Etiopiji i Turskoj. Uprkos složenosti, primijetio je visok nivo profesionalizma i spremnosti za angažman među javnim službenicima, civilnim društvom i privatnim sektorom. Danska snažno podržava proširenje Evropske unije, ali naglašava da put BiH ka članstvu zavisi od ispunjavanja osam koraka iz marta 2024. godine, uključujući usvajanje zakona o Sudu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te imenovanje glavnog pregovarača.
Møller je naglasio da su reforme ključne za Bosnu i Hercegovinu, a ne za Dansku ili EU, te da je Danska zemlja koja kontinuirano provodi reforme i bori se protiv korupcije. Pozvao je BiH da iskoristi dostupne EU mogućnosti, ulaže u istraživanje, univerzitete i obrazovanje, te da se pridruži SEPA-i i skine s Moneyval sive liste. U ekonomskoj saradnji, tri danske kompanije – Carlsberg, Novo Nordisk i Jysk – služe kao primjer uspješnog poslovanja u BiH, a ambasador preporučuje danske investicije, ističući i rast izvoza namještaja iz BiH u Dansku.
Ambasada Danske aktivno podržava projekte rodne ravnopravnosti, borbe protiv korupcije i slobode medija, gdje je BiH zabilježila nazadovanje. Ambasador je izrazio zabrinutost zbog niskog procenta žena u Parlamentarnoj skupštini BiH (16,6% naspram 48% u Danskoj). Lično, ambasador Møller je podijelio pozitivne utiske o ljubaznosti i otvorenosti ljudi u BiH, posebno ističući iskustvo praćenja fudbalskih utakmica reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu u SAD-u i učešće na polumaratonima širom zemlje.
Bosna i Hercegovina se suočava s potencijalnim rastom cijena dizela, prvenstveno zbog dešavanja na globalnom tržištu, a posebno zbog mogućih intervencija Sjedinjenih Američkih Država u vezi s izvozom goriva. Iako iz Washingtona stižu različite poruke o razmatranju zabrane ili dobrovoljnog smanjenja izvoza dizela, Evropska komisija je već izrazila zabrinutost, s obzirom na to da je SAD u augustu osigurao približno polovinu uvoza dizela u Evropsku uniju.
Iako Bosna i Hercegovina ne uvozi direktno američki dizel, već se oslanja na dobavljače iz Hrvatske, Srbije i Italije, domaće tržište nije imuno na globalne promjene. Smanjena dostupnost derivata i pad zaliha na međunarodnom tržištu mogu dovesti do jače konkurencije i povećanja nabavnih cijena za domaće uvoznike. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da je pritisak na tržištu prerađenih naftnih proizvoda izraženiji nego na tržištu sirove nafte, zbog ograničenja u prolasku kroz Hormuški moreuz i poremećaja u ruskoj preradi i izvozu.
Energetski stručnjaci izrazili su zabrinutost, pa je tako Nihad Harbaš upozorio na mogućnost da dizel dostigne i pet KM po litru u slučaju nastavka sukoba na Bliskom istoku i izostanka oporavka važnih pravaca snabdijevanja. Dragan Trišić je ranije procijenio da bi cijena mogla dostići četiri KM. Federalno ministarstvo trgovine produžilo je mjeru ograničavanja trgovačkih marži, ali to ne može zaustaviti rast cijena uzrokovan povećanjem nabavnih cijena na globalnom tržištu. Prosječna cijena dizela u FBiH već je porasla s 3,43 na 3,74 KM po litru između 1. i 22. septembra.
