Viralno.

Arnautović o uspjehu novih izbornih tehnologija, procedurama brojanja i fenomenu nevažećih listića

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovin Suad Arnautović kazao je da je CIK BiH u procesu uvođenja specifičnih izbornih tehnologija bio izložen zastrašujućim atacima dezinformacija, od toga da je ta tehnologija zastarjela, neispravna, da se ona nigdje u svijetu ne primjenjuje, do toga da su već pripremljeni softveri i oprema da neko dobije, a neko izgubi izbore.

Arnautović o uspjehu novih izbornih tehnologija, procedurama brojanja i fenomenu nevažećih listića

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović ocijenio je da je uvođenje specifičnih izbornih tehnologija uspješno položilo ispit tokom proteklih Općih izbora, uprkos intenzivnim dezinformacijama kojima je CIK BiH bio izložen. Prema njegovim riječima, neistinite tvrdnje o navodnoj zastarjelosti opreme ili manipulacijama softverom imale su za cilj diskreditaciju izbornog procesa i same institucije, no izborni dan je protekao efikasno, otvarajući prostor parlamentarcima za daljnje tehnološko unapređenje sistema, uključujući i uvođenje video-nadzora na biralištima.

Proces verifikacije trenutno se odvija kroz dvije faze koje obuhvataju povrat štampanih materijala i naknadno preuzimanje tehničke opreme u centralnom skladištu. Nadležne službe trenutno upoređuju podatke dobijene ručnim brojanjem sa očitanjima skenera, dok Glavni centar za brojanje obrađuje prispjeli materijal lokalnih komisija, mobilnih timova i nepotvrđenih listića. Arnautović je precizirao da se prije objave utvrđenih rezultata pažljivo analizira da li uočena odstupanja mogu utjecati na prelazak cenzusa od tri posto, osvajanje mandata ili unutarstranački poredak kandidata, nakon čega se otvara zakonski rok za podnošenje zahtjeva za ponovno prebrojavanje.

Osvrćući se na pitanje biračkog odziva i nevažećih listića, Arnautović je naglasio potrebu za dubljim naučnim istraživanjima ovog fenomena umjesto donošenja površnih zaključaka. Pojasnio je da se nevažeći listići javljaju usljed institucionalno-tehničke zbunjenosti zbog kompleksnosti sistema, ali i kao oblik svjesnog protestnog glasanja. Izlazak na biralište uz namjerno poništavanje listića predstavlja jasan signal nezadovoljstva ponuđenim opcijama, zbog čega je Arnautović predložio i razmatranje mogućnosti uvođenja opcije 'niko od navedenih' na glasačkim listićima.

Također je pojašnjena i primjena instituta mirovanja mandata, predviđenog Izbornim zakonom BiH, koji rješava nespojivost istovremenog obavljanja izvršne i zakonodavne funkcije. Izabranim zvaničnicima omogućeno je da zadrže izvršne pozicije dok im parlamentarni mandat miruje, a njihovo mjesto u zakonodavnom tijelu privremeno preuzima sljedeći kandidat sa odgovarajuće liste, u skladu sa podzakonskim aktima koje je definisao CIK BiH. Opći izbori u BiH održani su 4. oktobra, kada se 7.028 kandidata takmičilo za ukupno 518 mandata na svim nivoima vlasti.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.