Viralno.

Rast cijena vozila i goriva: Koji pogon nudi najveću isplativost – benzinac, dizelaš ili hibrid

Rast cijena novih automobila i njihovog održavanja, ali i rekordne cijene goriva ponovo u fokus stavljaju pitanje koji pogon danas ima najviše smisla – benzin, dizel ili hibrid? Odgovor prvenstveno zavisi od toga koliko kilometara prelazite i kakve su vaše svakodnevne relacije.

Rast cijena vozila i goriva: Koji pogon nudi najveću isplativost – benzinac, dizelaš ili hibrid

Za vozače koji prelaze kraće distance i uglavnom se kreću kroz gradske gužve, benzinski motori ostaju pristupačno i nekomplikovano rješenje. Ipak, standardni benzinci, koji polako nestaju s tržišta, generalno bilježe veću potrošnju u poređenju s dizelskim i hibridnim alternativama, što je naročito primjetno kod gabaritnijih vozila. Njihove ključne prednosti ogledaju se u povoljnijoj nabavnoj cijeni, jednostavnijoj mehanici, nižim izdacima za servisiranje, kao i činjenici da im gradska vožnja znatno manje šteti nego dizelašima.

Kao najpovoljnija varijanta izdvaja se klasični atmosferski benzinski motor, oslobođen turbine i dodatnih električnih sklopova, mada je takvih primjera, poput Toyote Corolle 1.5 VVT-i, danas izuzetno malo. S druge strane, dizel i dalje prednjači po niskoj potrošnji, što do punog izražaja dolazi tokom vožnje na otvorenim saobraćajnicama i autoputevima. Zahvaljujući snažnom obrtnom momentu, dizelski pogon izuzetno pogoduje većim automobilima, te predstavlja ekonomski opravdanu opciju za sve koji godišnje prelaze preko 20.000 kilometara.

Glavna mana dizelaša krije se u kratkim gradskim relacijama, gdje kompleksni ekološki sistemi, uključujući DPF i EGR, mogu prouzrokovati kvarove čija sanacija dostiže više hiljada konvertibilnih maraka. Ponuda ovih motora također opada, a uglavnom se zadržala unutar Volkswagen grupacije, kod njemačkih premium brendova BMW-a i Mercedesa, zatim kod Stellantisa u saradnji s Toyotom, te u segmentu teretnih i većih vozila.

Hibridna tehnologija, koja spaja benzinski agregat i elektromotor, donosi vrhunsku efikasnost u urbanim uslovima gdje se energija obnavlja prilikom čestih kočenja. Zahvaljujući vožnji na struju pri manjim brzinama, hibrid u gradu može trošiti tek oko četiri litra na 100 kilometara, što je osjetno manje od ostalih opcija. Međutim, tokom vožnje većim i ravnomjernim brzinama na autoputu, doprinos elektromotora opada, pa potrošnja raste, prepuštajući primat u štedljivosti dizelašu.

Kada je riječ o troškovima redovnog održavanja, hibridi su tokom garantnog roka izuzetno blagi prema budžetu jer minimalno troše kočioni sistem, nemaju klasični veliki servis i mjenjač, niti zahtijevaju upotrebu AdBlue tečnosti. Uopšteno posmatrano, dizel prednjači u niskoj potrošnji dok benzinac troši najviše, ali dizelski motori ujedno generišu najviše troškove servisiranja, nakon kojih slijede benzinci, dok su hibridi najpovoljniji.

Iako stvarna potrošnja uvijek varira u zavisnosti od mase, snage, stila vožnje i profila automobila, konačan izbor prvenstveno treba prilagoditi dominantnom okruženju vožnje. Za učestale gradske rute hibrid osigurava najveće uštede, dok je dizelaš i dalje najlogičniji za česta duga putovanja i visoke kilometraže. Pri donošenju konačne odluke ne treba posmatrati samo iznos na pumpama, već cjelokupan zbir početne cijene automobila, servisnih izdataka i očekivane godišnje kilometraže.