Viralno.
Ekonomija

Njemačka uvela Grundsicherungsgeld umjesto Bürgergelda: Nova pravila i strožije sankcije za korisnike pomoći

Bürgergeld, novčana pomoć koju u Njemačkoj primaju nezaposleni i oni kojima plata nije dostatna za život, od 1. jula ima novo ime i stroža pravila. Iznos je ostao isti, ali država sada brže i oštrije kažnjava one koji ne sarađuju.

Njemačka uvela Grundsicherungsgeld umjesto Bürgergelda: Nova pravila i strožije sankcije za korisnike pomoći

U Njemačkoj je dosadašnji Bürgergeld, osnovna socijalna pomoć namijenjena radno sposobnim osobama bez zaposlenja ili s nedovoljnim prihodima, od 1. jula preimenovan u Grundsicherungsgeld. Prema medijskim izvještajima, ovu vrstu podrške prima oko pet miliona građana, a država im uz redovnu mjesečnu naknadu pokriva i troškove stanovanja te grijanja. Za razliku od naknade za nezaposlene (Arbeitslosengeld), koja se temelji na uplaćenim doprinosima, ova pomoć se dodjeljuje isključivo na osnovu socijalne potrebe, a isplate i posredovanje pri zapošljavanju i dalje vodi Jobcentar.

Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja (BMAS) saopštilo je da dosadašnji korisnici ne moraju podnositi nove zahtjeve, dok mjesečni iznos za samce ostaje nepromijenjen i iznosi 563 eura (1.101 KM). Ipak, stupila su na snagu znatno strožija pravila i sankcije za one koji ne ispunjavaju definisane obaveze prema Jobcentru, poput aktivnog traženja posla ili prihvatanja ponuđenih radnih mjesta, kurseva i prekvalifikacija.

Korisnici koji neopravdano odbiju ponuđeni angažman sada se odmah kažnjavaju umanjenjem pomoći za 30 posto tokom tri mjeseca, što za samca predstavlja 169 eura (330 KM) manje mjesečno, umjesto dosadašnjih 10 posto. Također, drugi neopravdani izostanak s redovnog razgovora u Jobcentru povlači smanjenje naknade od 30 posto na mjesec dana, dok uzastopni izostanci mogu dovesti do potpunog ukidanja pomoći i plaćanja stanarine. U slučaju direktnog odbijanja konkretnog radnog mjesta, isplata se može obustaviti na jedan do dva mjeseca, pri čemu sankcija pogađa samo neodgovornog pojedinca, dok se stanarina uplaćuje direktno stanodavcu kako bi djeca bila zaštićena.

Značajne promjene uvedene su i u kontroli imovine, pa se ušteđevina sada provjerava od samog početka primanja pomoći, bez ranijeg početnog izuzeća do 40.000 eura (78.230 KM). Prema novim smjernicama BMAS-a, dozvoljeni iznos imovine definisan je prema starosnoj dobi: do 30 godina granica je 5.000 eura (9.779 KM), do 40 godina 10.000 eura (19.558 KM), do 50 godina 12.500 eura (24.448 KM), dok osobe starije od 50 godina mogu zadržati do 20.000 eura (39.117 KM) prije nego što budu morale trošiti vlastita sredstva.

Izmijenjeni su i propisi koji se odnose na pokrivanje troškova stanovanja i radne obaveze roditelja. Ukoliko je stan skuplji od propisanog limita koji određuje lokalna zajednica, Jobcentar od prvog dana pokriva najviše 1,5 puta od tog iznosa, uz predviđene izuzetke za porodice s djecom. Pored toga, roditelji sada mogu biti upućeni na posao, profesionalnu obuku ili prekvalifikaciju već kada dijete navrši 14 mjeseci, umjesto dosadašnje tri godine, pod uslovom da je za dijete osigurana adekvatna briga poput boravka u vrtiću.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče