BHANSA pojasnila ulogu civilnih radara i ponudila saradnju Ministarstvu odbrane BiH

Povodom najave da će Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) do kraja maja 2027. godine raspolagati sa pet operativnih radara, u javnosti su otvorena pitanja o svrsi te radarske mreže i razlozima zbog kojih se oprema ne postavlja na vojnim lokacijama. Iz Agencije su reagovali pojašnjenjem svojih zakonskih nadležnosti, naglašavajući jasnu razliku između civilne kontrole letenja i vojne zaštite zračnog prostora države.

BHANSA djeluje kao civilna, neprofitna i finansijski samostalna institucija zadužena za sigurno, redovno i efikasno odvijanje zračnog saobraćaja, pri čemu osigurava navigaciju, komunikaciju, nadzor, meteorološke podatke te koordinaciju potrage i spašavanja. Nasuprot tome, zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta u isključivoj je nadležnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u okviru kojih djeluju snage protivzračne odbrane.

Tehnička razlika ogleda se u vrsti radarskih sistema, s obzirom na to da BHANSA koristi sekundarne radare koji komuniciraju isključivo s letjelicama opremljenim aktivnim transponderom. S druge strane, uočavanje letjelica koje nemaju uključen transponder ili ga uopće ne posjeduju zahtijeva primarne vojne radare, što je segment odbrambenog sistema, a ne civilnih službi.

Razlike postoje i u načinu finansiranja, jer se civilna agencija finansira isključivo naknadama aviokompanija za prelete, a ta sredstva zakonski se ne mogu ulagati u vojnu opremu. Iz vlastitih prihoda realizuje se investicija vrijedna 32,46 miliona KM za modernizaciju radara u Sarajevu i na Jahorini, uz postavljanje novih uređaja u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci na lokacijama dodijeljenim ugovorima s entitetskim ministarstvima saobraćaja.

Uprkos razdvojenim ulogama, BHANSA podsjeća da već više od osam godina nudi Ministarstvu odbrane BiH mogućnost postavljanja zajedničkih radara na vojnim radiorelejnim čvorištima kao što su Vlašić, Čvrsnica i Kozara. Direktor Agencije Davorin Primorac naglasio je da je taj prijedlog i dalje aktuelan, pojašnjavajući da bi civilni sektor finansirao infrastrukturu i svoje sisteme, dok bi vojni resor ulagao u vlastitu opremu, čime bi se uz niže troškove postigla znatno bolja pokrivenost zračnog prostora.