Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa izraženom disproporcijom u trgovini mliječnim proizvodima, s obzirom na to da je za uvoz 49,3 miliona kilograma izdvojeno 253,2 miliona KM, dok je izvoz istovremeno donio tek 144,6 miliona KM. Prosječna cijena kilograma robe iz uvoza bila je više od dva i po puta viša od cijene izvezenih artikala.
Ove informacije navedene su u Analizi stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za 2025. godinu, dokumentu koji je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a koji je potom prihvatilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Trgovinski deficit u ovoj oblasti zabilježio je pad od 11 procenata, čime je pokrivenost uvoza izvozom dostigla 57,1 posto. U poređenju sa prethodnom godinom, uvoz je smanjen za 24 posto količinski i pet procenata finansijski, dok je obim izvoza opao za šest posto, zadržavši vrijednost na nivou zabilježenom 2024. godine.
Tokom protekle godine proizvedeno je ukupno 619,7 miliona litara sirovog mlijeka, što predstavlja rast od dva procenta, pri čemu kravlje mlijeko dominira sa 97 posto udjela. S druge strane, učešće kozjeg i ovčjeg mlijeka ostaje skromno, uz evidentiran pad u proizvodnji ovčjeg mlijeka.
Kada je riječ o otkupu, zabilježeno je preuzimanje 299,82 miliona litara kravljeg mlijeka, što je povećanje od sedam procenata u odnosu na prethodnu godinu. Pored toga, otkupna cijena ovog energenta porasla je za 13 posto u poređenju sa 2024. godinom.
Domaći prerađivački kapaciteti isporučili su 260 hiljada tona mliječnih prerađevina, ostvarivši rast od tri posto, gdje konzumno mlijeko zadržava primat. Pozitivan trend bilježe pavlaka, sir, surutka i fermentisani artikli, dok je ubjedljivo najveći skok zabilježio maslac sa rastom od 33 posto.
Uprkos stabilnom i umjerenom rastu obima, u analizi se naglašava da mljekarstvo u zemlji i dalje opterećuju strukturne manjkavosti. Ključne prepreke dugoročnoj konkurentnosti i razvoju ostaju nizak nivo otkupa, ekstenzivan pristup proizvodnji te slaba integracija sa tržišnim tokovima.
