Bosna i Hercegovina se i više od tri decenije nakon rata suočava sa problemom minski sumnjive površine, koja trenutno iznosi oko 756 kvadratnih kilometara, iako je početkom godine bila procijenjena na 774 kvadratna kilometra. Ovaj podatak se svakodnevno mijenja, a broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje prepolovljen je u odnosu na period prije pandemije koronavirusa. Novi zakon o protuminskom djelovanju, čiji je nacrt u proceduri usaglašavanja, ima za cilj sistemski povezati stabilno domaće finansiranje razminiranja sa uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa deminera.
Prema planu za period 2027-2032. godina, predviđeno je vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. Međutim, Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) procjenjuje da bi uz stabilno finansiranje, omogućeno novim zakonom, godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara. Trenutne deminerske organizacije mogu očistiti 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, a za značajnije povećanje kapaciteta potrebne su najmanje jedna do dvije godine. U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje novog zakona, proces razminiranja mogao bi biti završen do kraja 2036. godine, dok bi se bez zakona i uz nastavak smanjenja donatorskih sredstava, završetak procesa mogao pomjeriti čak do 2045. godine.
Ministarstvo civilnih poslova BiH upozorava da se novi rokovi ne mogu postavljati bez realne računice, podsjećajući da su godišnji planovi razminiranja ranije ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto. Jedna od ključnih promjena predviđenih zakonskim nacrtom jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje. Ova odredba je važna ne samo zbog iznosa, već zbog uspostavljanja obaveznog i predvidivog sistema finansiranja. Prema procjenama, zakonski minimum od 0,2 posto osigurao bi oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM.
Veće domaće finansiranje postaje ključno usljed smanjenja međunarodne podrške. Iz UNDP-a BiH potvrđeno je da je posljednjih godina došlo do značajnog pada donatorske pomoći, što je rezultiralo povlačenjem organizacija poput Norwegian People's Aid i Mines Advisory Group. BHMAC navodi da je rat u Ukrajini jedan od razloga za preusmjeravanje dijela međunarodnih sredstava. Iako BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke za razminiranje desne obale Save, ne očekuju se direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu po završetku tih projekata.
Pored finansiranja, novi zakon nastoji riješiti problem neujednačenog radnog i penzionog položaja osoba koje obavljaju visokorizičan posao deminiranja. Deminer Amir Mehanović, koji se ovim poslom bavi od 1997. godine, ističe da demineri prolaze posebne zdravstvene i psihološke preglede te moraju imati dodatno osiguranje, ali se taj rizik često ne pretače u adekvatna radna i penzijska prava. Važeći propisi ranije su beneficije vezivali isključivo za poziciju deminera, iako su i vođe timova, operativni oficiri, vodiči pasa i drugo osoblje izloženi istoj opasnosti. Nacrt zakona stoga preciznije definira ko se smatra osobljem angažiranim na protuminskim poslovima, predviđajući pravo na staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu i povoljnije uslove penzionisanja.
U Bosni i Hercegovini trenutno radi oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije bilo više od 2.000, a postojeći kadar ubrzano stari. Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) ima 124 zaposlenika u sektoru deminiranja, od čega 59 deminera, a mnogi od njih su pred penzijom. Slična situacija je i u Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske, gdje od 70 pripadnika većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina. Deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu osam do deset timova. Nedostatak interesovanja mladih za ovu profesiju predstavlja ozbiljan izazov, a UNDP naglašava da su ljudi ključni resurs te da su njihov status, sigurnost i profesionalni razvoj osnovni uslovi za uspješan završetak procesa.
Nacrt novog zakona prošao je e-konsultacije i pribavljena su mišljenja relevantnih ministarstava i vlada, pri čemu Vlade FBiH i Brčko distrikta nisu imale primjedbi na predloženo izdvajanje od 0,2 posto budžetskih sredstava. Iako se tekst još usaglašava, Ministarstvo civilnih poslova poručuje da je vrijeme za odgađanje prošlo. Naglašavaju da je za ubrzanje razminiranja neophodno osigurati stabilno finansiranje i zadržati stručne ljude kroz jasno uređen radnopravni, socijalni i penzioni položaj. Upozoravaju da samo donošenje zakona neće biti dovoljno ukoliko se način funkcioniranja sistema ne promijeni, te da iza propisa moraju stajati stabilan novac, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnički kapaciteti, koordinacija i odgovornost za rezultat.
