Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine je oko 774 kvadratna kilometra bilo pod minama. Nakon čišćenja približno 18 kvadratnih kilometara, trenutna procjena minski sumnjive površine iznosi oko 756 kvadratnih kilometara. Ovaj podatak se svakodnevno mijenja, što ukazuje na dinamičnost situacije na terenu.
U najboljem scenariju, uz usvajanje novog zakona i stabilno finansiranje, Bosna i Hercegovina bi mogla biti očišćena od mina do kraja 2036. godine. Novi plan za period 2027-2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. BHMAC procjenjuje da bi se uz stabilno finansiranje godišnji kapacitet mogao povećati na 75 do 80 kvadratnih kilometara, dok bi bez zakona proces mogao trajati do 2045. godine.
Ministarstvo civilnih poslova BiH upozorava da se novi rokovi ne mogu postavljati bez realne računice, naglašavajući da iza procjena moraju stajati stvarni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Jedna od ključnih promjena predviđenih nacrtom novog zakona je obaveza institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta da izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje. Ova odredba ima za cilj uspostavljanje obaveznog i predvidivog sistema finansiranja, što bi omogućilo efikasnije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja. Procjene pokazuju da bi zakonski minimum od 0,2 posto budžeta osigurao oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM.
Međunarodna podrška deminiranju značajno opada, što potvrđuje povlačenje organizacija koje su godinama učestvovale u protuminskim aktivnostima. Kao jedan od razloga za pad donatorskog finansiranja navodi se i rat u Ukrajini, zbog preusmjeravanja dijela međunarodnih sredstava. Iz UNDP-a ističu da je zbog globalnih kretanja i sve većeg broja kriznih područja, sve važnije povećati domaće učešće u finansiranju i uspostaviti održivo sistemsko rješenje.
Pored finansiranja, novi zakon nastoji riješiti problem neujednačenog radnog i penzionog položaja osoba koje obavljaju rizičan deminerski posao. Demineri prolaze posebne zdravstvene i psihološke preglede, te moraju imati dodatno osiguranje zbog visokog rizika od povrede ili smrti. Nacrt zakona preciznije definira ko se smatra osobljem angažiranim na protuminskim poslovima, te predviđa pravo na staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu i povoljnije uslove penzionisanja. Broj deminerskog osoblja u BiH gotovo je prepolovljen, sa preko 2.000 prije pandemije na oko 1.100 danas, dok postojeći kadar ubrzano stari.
Značajan broj zaposlenika u Federalnoj i Republičkoj upravi civilne zaštite uskoro će ispuniti uslove za penzionisanje, a primjetno je i smanjenje interesovanja za ovu profesiju. Stručnjaci naglašavaju da su ljudi ključni resurs u procesu deminiranja, te da su njihov status, sigurnost i profesionalni razvoj osnovni uslovi za uspješan završetak procesa. Iako je nacrt novog zakona prošao e-konsultacije i prikupljena su brojna mišljenja, Ministarstvo civilnih poslova upozorava da samo donošenje zakona neće biti dovoljno. Za efikasno razminiranje Bosne i Hercegovine potrebni su stabilan novac, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnički kapaciteti, koordinacija i odgovornost za rezultat.
