Nedavna najava predsjednice Meksika Claudije Sheinbaum o pooštravanju zakonskih obaveza za digitalne platforme u svrhu zaštite najmlađih pokrenula je pitanje potrebe za sličnim regulativama i u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci iz domena cyber sigurnosti i kriminalistike upozoravaju da je neophodno usvojiti poseban zakon o zaštiti djece i maloljetnika u digitalnom prostoru. Takav propis trebao bi precizno definisati odgovornost društvenih mreža, pružalaca internetskih usluga i tehnoloških platformi koje plasiraju digitalni sadržaj.
Svakodnevna upotreba platformi poput TikToka, Facebooka, Instagrama, YouTubea i Snapchata izlaže maloljetnike rizicima od nasilja, manipulacija, seksualne eksploatacije, ucjena i drugih oblika kompjuterskog kriminala. Dodatni problem predstavljaju netransparentni algoritmi koji često forsiraju štetne materijale, uključujući ekstremistički sadržaj, samopovređivanje i nasilje. Zbog toga se ističe da zaštita na internetu prevazilazi okvire roditeljskog nadzora te predstavlja pitanje javnog zdravlja, obrazovanja i nacionalne sigurnosti.
Predloženi zakonski okvir trebao bi, uz uvažavanje ustavnih nadležnosti, nametnuti platformama jasne obaveze procjene rizika i brzog uklanjanja spornog sadržaja. Također se zahtijeva uvođenje efikasne provjere starosne dobi bez nepotrebnog prikupljanja biometrijskih i privatnih podataka, kao i zabrana algoritamskog promovisanja opasnih tema. Sistem bi trebao osigurati prioritetno reagovanje na prijave nasilja i prijetnji po život, uz visoke novčane kazne za kompanije koje ne poštuju propise, bez obzira na to što nemaju fizičko sjedište u državi.
