BiH u pola godine dala 2,7 milijardi KM za uvoz hrane: Veliki izdaci i za artikle koje sami proizvodimo

Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visoku zavisnost od uvoznih prehrambenih artikala. Prema evidenciji Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih artikala utrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je plasman na inostrana tržišta dostigao tek oko 605 miliona KM. Time je zabilježen trgovinski deficit koji premašuje dvije milijarde KM, pri čemu značajan udio uvoza čine namirnice poput mesa, mlijeka, jaja te voća i povrća, iako za njih postoje domaći kapaciteti.

Na pet ključnih kategorija prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 miliona KM ukupnog uvoza. Najveći pojedinačni iznos zabilježen je kod mesa, čiji je uvoz iznosio 259,98 miliona KM, dok je za voće i orašaste plodove izdvojeno 173,92 miliona KM. Istovremeno, uvoz mlijeka, mliječnih prerađevina, jaja i meda koštao je 127,57 miliona KM, na jestivo povrće potrošeno je 102,32 miliona KM, a uvoz živih životinja iznosio je 57,98 miliona KM.

Iako je dio uvoza neophodan zbog agroklimatskih ograničenja za uzgoj tropskog voća poput banana i citrusa, značajan dio čine artikli koje domaći proizvođači redovno nude. To se odnosi na domaći krompir, paradajz, papriku, luk, kupus, jabuke i šljive, kao i animalne proizvode. Međutim, sam potencijal za uzgoj govedine, peradi ili ovčijeg mesa ne garantuje dovoljne količine po konkurentnim cijenama, posebno zbog visokih troškova stočne hrane, energenata, rada i veterinarskih usluga.

Sektor voćarstva i povrtarstva zajedno je generisao više od 276 miliona KM uvoza u posmatranom polugodištu. Iako domaći uzgajivači posjeduju kapacitete za brojne kulture, konačan rod u velikoj mjeri zavisi od vremenskih prilika, radne snage i ulaganja. Tokom ove godine poljoprivrednici su se suočili i sa posljedicama suše, što je umanjilo prinose i negativno utjecalo na ponudu i zaradu.

U sektoru mljekarstva, za koji je izdvojeno 127,57 miliona KM, postoji razvijena mreža kooperanata, ali proizvođači vode stalnu borbu sa troškovima poslovanja i pritiskom konkurencije. Stručnjaci ukazuju da bez pouzdanog otkupa i predvidivih podsticaja farmeri teško mogu širiti kapacitete. Zbog toga su neophodna sistemska ulaganja u savremenu opremu, sisteme za navodnjavanje, skladištenje i prerađivačke kapacitete.

Podatak o 2,7 milijardi KM utrošenih na uvoz hrane ukazuje na ogroman potencijal domaćeg tržišta koji ostaje neiskorišten. Usmjeravanje dijela tih sredstava prema domaćoj proizvodnji moglo bi ojačati cjelokupni lanac vrijednosti, od poljoprivrednika i prerađivača do transporta i trgovine. Jačanjem uslova privređivanja stvorile bi se pretpostavke za manju uvoznu zavisnost, rast zaposlenosti i veće ekonomske koristi u zemlji.

BiH u pola godine dala 2,7 milijardi KM za uvoz hrane: Veliki izdaci i za artikle koje sami proizvodimo

Povezane priče

Tuzla sufinansira zapošljavanje: Poslodavcima na raspolaganju po 4.000 KM za novozaposlene

Uloga privrednih komora u regionalnom povezivanju: Mogu li poslovne asocijacije djelovati brže od politike?

Posljedice suše ugrožavaju jesenju sjetvu u prijedorskom kraju