Viralno.
Internet

Bivši čelnik CIA-e procjenjuje da bi vještačka inteligencija mogla voditi vojne operacije do 2030. godine

Imat ćemo AI agente, odnosno oficire u štabovima zasnovane na umjetnoj inteligenciji, rekao je

Bivši čelnik CIA-e procjenjuje da bi vještačka inteligencija mogla voditi vojne operacije do 2030. godine

Nekadašnji direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Dejvid Petreus upozorava da bi vještačka inteligencija do kraja ove decenije mogla preuzeti ključnu ulogu u rukovođenju vojnim akcijama. Prema njegovim riječima, to podrazumijeva usklađivanje autonomnih platformi uz vrlo malo ili nimalo učešća ljudi u određenim procesima odlučivanja. Penzionisani general je ove procjene podijelio tokom medijskog istupa 8. oktobra, naglasivši mogućnost uvođenja sistema koji objedinjuju podatke s bojišta i upravljaju grupama bespilotnih mašina.

Petreus predviđa stvaranje umreženih autonomnih formacija koje zajednički djeluju, čime bi se prevazišao model u kojem pojedinačni operateri upravljaju svakom jedinicom zasebno. Govoreći o očekivanjima za period u naredne četiri godine, naveo je: „Imat ćemo AI agente, odnosno oficire u štabovima zasnovane na umjetnoj inteligenciji.“ On smatra da bi takav softver neprekidno analizirao situaciju na terenu i asistirao pri donošenju strateških poteza, prevazilazeći ljudske fizičke limite, mada naglašava da je riječ o projekciji, a ne o garantovanoj implementaciji.

Također, penzionisani general procjenjuje da će na ratištu u Ukrajini do završetka 2026. godine doći do znatnijeg rasta upotrebe autonomnih letjelica. Veći stepen automatizacije omogućio bi oružanim snagama da smanje potrebu za brojnim ljudskim posadama i operaterima na terenu.

Sve izraženija autonomija postavlja ozbiljna pitanja o tome ko snosi odgovornost za akcije s fatalnim ishodom. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država već primjenjuju vještačku inteligenciju za analitiku obimnih podataka, iako puni razmjeri tih projekata nisu javno objelodanjeni. Uprkos tome, komandant američke Centralne komande, admiral Bred Kuper, naglasio je kako će konačnu riječ o izboru ciljeva i trenutku udara uvijek imati isključivo ljudi, čime se povlači jasna granica između analitičke pomoći i delegiranja smrtonosne sile mašinama.

Prelazak na viši nivo automatizovanog ratovanja iziskivat će korjenite reforme u obuci i strukturi vojnih jedinica, zaključuje Petreus. Zbog toga tehnološki razvoj predstavlja samo dio izazova, dok će vojske paralelno morati definisati precizne okvire ovlaštenja za automatizovane mehanizme i uspostaviti strogi nadzor nad njihovim odlukama.

Povezane priče