Poznat je pod nadimcima poput „Trezor sudnjeg dana“ i „Trezor kraja svijeta“, ali Fuad Gaši, koji od juna ove godine koordinira rad Svalbardskog globalnog trezora sjemena, radije o ovoj ustanovi govori na nešto drugačiji, optimističniji način.
Fuad Gaši, 46-godišnji profesor genetike i oplemenjivanja biljaka porijeklom iz Bosne i Hercegovine, od juna ove godine koordinira rad Svalbardskog globalnog trezora sjemena. Iako je poznat pod nadimcima poput „Trezor sudnjeg dana“, Gaši ga opisuje kao optimističnije spremište znanja. Ova ustanova čuva biodiverzitet poljoprivrednih kultura i genetski materijal ključan za buduće prehrambene potrebe čovječanstva. U trezoru se danas nalazi više od 1,4 miliona uzoraka sjemena.
Tokom rata devedesetih, Gaši je kao izbjeglica otišao u Švedsku, a kasnije se vratio u BiH gdje je studirao poljoprivredne nauke i genetiku na Univerzitetu u Sarajevu. Još tokom studija razvio je interes za sjemenske banke i 2008. godine pokrenuo prvu biljnu banku gena u Bosni i Hercegovini. Suočivši se sa finansijskim poteškoćama tokom pandemije, tadašnji koordinator Svalbardskog trezora, Åsmund Asdal, ohrabrio ga je da pošalje duplikate sjemena u Norvešku. Nekoliko godina kasnije, Gaši je naslijedio Asdala na čelu ovog globalno važnog trezora.
Gaši je nedavno učestvovao na osmom ftalks Food Summitu u Valenciji, gdje je upozorio na ranjivost prehrambenih sistema zbog gubitka raznolikosti poljoprivrednih kultura. Istakao je i ulogu Svalbarda u prilagođavanju budućih kultura novim klimatskim uslovima. Svoje prve mjesece na čelu trezora opisao je kao veoma uzbudljive, naglašavajući raznolikost posla. "Najzanimljivija stvar u ovom poslu je koliko je raznolik. Svake sedmice na moju listu dolazi nešto novo", izjavio je Gaši.
Svalbardski globalni trezor sjemena ne funkcioniše kao klasična banka sjemena, već služi kao sigurnosna kopija za sjemenske banke širom svijeta. Njegova ključna uloga je zaštita materijala koji održava biodiverzitet neophodan za razvoj novih sorti usjeva. Države koje žele pohraniti sjeme moraju potpisati sporazum i osigurati da je sjeme već pohranjeno na drugoj lokaciji. Ovo pravilo, koje Gaši objašnjava riječima "Ne želimo staviti sve sjeme u jednu korpu", sprječava centralizaciju genetskog materijala.
Sjemenke se u trezoru čuvaju na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa, što im omogućava dugotrajno očuvanje bez direktnog rukovanja. Gaši je objasnio da su oni "poput crne kutije", gdje se sjeme ne dira, već samo skladišti. Gubitak jedne sorte sjemena znači gubitak potencijala za razvoj novih, otpornih kultura koje bi mogle odgovoriti na bolesti ili klimatske promjene. "Svaka sjemenka je dragocjena jer su bile potrebne generacije da se razvije", naglasio je Gaši, ističući da je to živi organizam s kompletnim genetskim materijalom.
Trezor na Svalbardu je projektovan s dugoročnom perspektivom, s ulazom 130 metara iznad nivoa mora, što osigurava njegovu sigurnost čak i u slučaju značajnog porasta nivoa mora. Ipak, Gaši upozorava da samo očuvanje biodiverziteta u trezoru nije dovoljno, već da on treba biti prisutan i na poljima. "Užasno je što gubimo biodiverzitet. Iako ga možemo sačuvati u trezoru, on ne bi trebao biti ograničen na ovaj prostor – trebao bi biti na poljima", poručio je. On naglašava potrebu za dugoročnim razmišljanjem u suočavanju s klimatskim promjenama i drugim prijetnjama.
