Cijene nafte na svjetskim berzama zabilježile su nagli skok početkom septembra, dostižući nivo iznad 105 dolara po barelu, dok su početkom augusta iznosile od 80 do 85 dolara. Ovaj porast se direktno odrazio i na domaće tržište, gdje se litar dizela u Sarajevu trenutno prodaje po cijenama od 3,56 do 3,86 KM. Stručnjaci predviđaju da bi cijene goriva širom Bosne i Hercegovine mogle dostići i 4 KM po litru.
Nagli porast cijena nafte rezultat je značajnih poremećaja u globalnom snabdijevanju. Glavni uzroci uključuju geopolitičke tenzije, nesigurnost transportnih ruta na Bliskom istoku, poput Hormuškog moreuza, te nove sankcije na izvoz energenata. Dodatnu neizvjesnost unose i najave iz Saudijske Arabije o mogućoj obustavi izvoza nafte ka Evropi.
Ovakve informacije izazvale su novi val zabrinutosti među stanovništvom. Građani se opravdano pribojavaju da će poskupljenje naftnih derivata pokrenuti novi lanac poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga. Predstojeća sezona grijanja dodatno opterećuje kućne budžete, s obzirom na to da bi i cijene plina mogle rasti prateći trend poskupljenja nafte.
Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Futura", potvrdio je ove strahove. On je izjavio da poskupljenje goriva, prema iskustvu iz prethodnih godina, uvijek dovodi do lančanog poskupljenja raznih proizvoda i usluga. Bago je naglasio da je dio tih poskupljenja opravdan, ali da je mnogo toga neopravdano, te da se takav trend prati već dvadesetak godina.
Bago je izrazio zabrinutost što druge zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva, kako za socijalne kategorije tako i za ekonomiju, dok u Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Prema njegovim riječima, u BiH se situacija prihvata "zdravo za gotovo", bez adekvatne zaštite od strane institucija. On je konstatovao da će građani, kao i ranije, biti prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja.
Predsjednik "Future" ne vidi razlog za nadu u drugačiji tretman nadležnih institucija, s obzirom na to da se situacija nije mijenjala posljednjih 20 godina. Kao primjer je naveo da je Hrvatska nedavno uložila pola milijarde KM kako bi ublažila poskupljenja goriva, dok u BiH nema informacija o sličnim sastancima ili mjerama. Bago je istakao da problem leži i u predstojećim izborima početkom oktobra, zbog čega se ne može očekivati reakcija institucija dok se vlasti ne formiraju, što može potrajati mjesecima.
Nerealno je očekivati mjere nekoliko dana prije izbora, jer bilo kakve intervencije zahtijevaju novac koji nije planiran niti ga ima. Bago je zaključio da se bliži kraj budžetske godine, te da nedostaje i politička volja i planirani novac za takve akcije. Zbog toga, prema njegovim riječima, ne treba gajiti iluzije o brzoj reakciji nadležnih.
