Crna Gora insistira na punopravnom članstvu u EU dok otvorena pitanja s Hrvatskom opterećuju pregovore

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić pozdravio je novi okvir Evropske komisije o politici proširenja, ističući zadovoljstvo što prijedlog ne predviđa ukidanje ili ograničavanje prava veta budućim članicama. Spajić je poručio da Podgorica, nakon 14 godina pregovaračkog procesa, teži isključivo punopravnom članstvu sa svim pripadajućim pravima i obavezama, naglasivši da država ne strahuje od mehanizama zaštite vladavine prava jer ostaje posvećena temeljnim reformama i jačanju institucija.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je u Strasbourgu novi dokument koji sadrži pet ključnih elemenata, uz najavu smanjenja broja mehanizama za veto koje pojedinačna članica može iskoristiti tokom pristupanja novih država. Komesarka je poručila da Evropska unija ne želi članice drugog reda te da će novopridošle zemlje, uz ispunjavanje strogih standarda vladavine prava koji moraju ostati trajni, uživati jednaka prava i moći učestvovati u svim sektorima zajedničke politike.

Crna Gora je do sada otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, pri čemu je 18 privremeno zatvoreno, a Evropska komisija je predložila zatvaranje još sedam. Zvaničnici u Podgorici očekuju da bi pregovori mogli biti okončani krajem ove ili početkom naredne godine, s konačnim ciljem stupanja u punopravno članstvo do 2028. godine.

Istovremeno, crnogorski predsjednik Jakov Milatović upozorio je da proces integracija ne bi trebao trpjeti zbog bilateralnih nesuglasica sa susjednom Hrvatskom, ukazavši da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, već mjesecima blokirano unatoč tehničkoj spremnosti za zatvaranje. Iako medijski izvještaji prenose ocjene iz Brisela da se bilateralna pitanja ne bi smjela odraziti na zatvaranje poglavlja, Milatović je naglasio da politička realnost pokazuje suprotno, pozivajući pritom Zagreb na saradnju i zajedničku evropsku budućnost.

Odnosi dvije zemlje opterećeni su neriješenim pitanjima statusa školskog broda „Jadran“, sukcesije vojne imovine, odštete hrvatskim logorašima iz Morinja te povrata imovine hrvatskim državljanima. Dok je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman naveo da Zagreb posjeduje dokumentaciju kojom potražuje vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara—uključujući brodove, podmornice i bolnicu—Milatović je takve zahtjeve ocijenio nerealnim. Rješavanje ovih tema povjereno je međudržavnim komisijama, a najavljeni su i sastanci na ministarskom nivou.