U Izraelu se održavaju parlamentarni izbori na kojima više od 7,3 miliona građana s pravom glasa bira 120 zastupnika Kneseta. Glasačka mjesta u gradovima otvorena su od 7 do 22 sata, dok se u manjim sredinama, medicinskim ustanovama i zatvorima glasa od 8 do 20 sati. Budući da je izborni dan u zemlji neradni, obrazovne ustanove i veći dio privrednih subjekata danas ne rade. Pripadnici oružanih snaga glasaju još od 21. oktobra u bazama, uključujući i položaje u Gazi, Libanu i Siriji, gdje je raspoređeno preko 850 redovnih i mobilnih biračkih punktova.
Riječ je o šestim općim izborima od 2019. godine i prvim nakon punih 38 godina koji dolaze nakon isteka kompletnog mandata raspuštenog parlamenta. Također, ovo je prvo glasanje nakon napada 7. oktobra 2023. godine, kada je stradalo oko 1.200 osoba i otet 251 talac, što je pokrenulo rat u Pojasu Gaze. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je pitanje sigurnosnih propusta i političke odgovornosti za te događaje presudno za većinu birača, pri čemu se premijer Benjamin Netanyahu protivi formiranju nezavisne istražne komisije.
U utrci za vlast ne bira se direktno premijer, već stranačke liste sa izbornim pragom od 3,25 posto, a većinu čini najmanje 61 poslanik. Posljednje predizborne ankete daju blagu prednost centrističkoj stranci Yashar, koju vodi bivši načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot, predviđajući joj između 22 i 23 mandata, dok se Netanyahuovom desničarskom Likudu prognozira od 19 do 21 mandat. Izborni blok oko Eisenkota procjenjuje se na 52 do 56 mandata, dok blok aktuelnog premijera računa na oko 50, pri čemu nijedna strana trenutno nema dovoljnu većinu za formiranje vlade.
