Danska vojna obavještajna služba (DDIS) upozorila je 24. septembra da se očekuje pojačanje ruske hibridne kampanje protiv NATO-a i zapadnih zemalja u narednim mjesecima. Predviđa se da će napadi biti učestaliji i da bi mogli imati ozbiljnije posljedice.
Prema najnovijoj procjeni prijetnji DDIS-a, Rusija pokazuje sve veću spremnost na preuzimanje rizika uslijed pogoršanja sigurnosne situacije u Evropi. Očekuje se intenziviranje hibridnog rata kroz češće napade na Zapad i NATO, što bi moglo rezultirati težim posljedicama za pogođene države. Ovi napadi bi mogli obuhvatiti destruktivne kibernetičke operacije usmjerene na vitalnu infrastrukturu, kao i sabotaže koje nose visok rizik od ljudskih žrtava.
DDIS također ukazuje na nizak, ali rastući rizik od ograničenog vojnog napada Rusije na jednu ili više susjednih članica NATO-a, čak i tokom sukoba u Ukrajini. Takav potez bi, prema agenciji, predstavljao "očajnički potez Rusije" i mogao bi se desiti u narednim mjesecima. Mogući scenariji uključuju izolirane udare dronovima ili projektilima na infrastrukturu koja podržava Ukrajinu. Rusija bi pritom mogla tvrditi da je oružje zalutalo zbog ukrajinskog elektronskog ratovanja.
Nadalje, Rusija bi, navodi se, mogla izvesti i napad pod lažnom zastavom koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, ili poslati vojnike bez nacionalnih obilježja u susjedne zemlje NATO-a. Svrha ovih akcija bila bi preusmjeravanje evropskih resursa sa Ukrajine i testiranje kohezije članica Saveza u pogledu zajedničkog odgovora.
Ovo upozorenje objavljeno je u kontekstu sve većeg broja sumnjivih sabotaža i neprijateljskih aktivnosti širom Evrope. DDIS navodi pokušaj napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle u Njemačkoj, za koji njemačke vlasti sumnjiče Rusiju. Također se spominju upozorenja danske unutrašnje obavještajne službe o pripremi sabotaža protiv danskih odbrambenih kompanija.
Pored toga, primjećuje se porast agresivnih susreta između ruskih i NATO snaga u regiji Baltičkog mora. Kao primjer, 14. septembra je ruska fregata ispalila signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru kod danske obale, što je DDIS opisao kao najozbiljniji sukob sa danskim snagama do sada.
Procjena DDIS-a ukazuje da je Rusija pod najvećim pritiskom od početka rata u Ukrajini, zbog značajnih gubitaka na ratištu, ukrajinskih udara dugog dometa i rastućeg opterećenja ruske ekonomije. Ipak, DDIS smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno neće odustati od ključnih ratnih ciljeva Moskve. On bi naredne godine mogao smatrati "prilikom" prije nego što evropski vojni kapaciteti značajno ojačaju. Uprkos povećanom riziku od eskalacije, DDIS ne vidi naznake da Rusija priprema invaziju punog obima na neku članicu NATO-a, što ostaje "malo vjerovatno", iako se ta mogućnost ne može u potpunosti isključiti.
