Viralno.
Regija

Dejan Šoškić u fokusu javnosti kao potencijalni premijer Srbije nakon izborne pobjede Studentske liste

Bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić spominje se kao najozbiljniji kandidat za premijera Srbije nakon pobjede Studentske liste, iako studenti njegovu kandidaturu zvanično nisu potvrdili.

Dejan Šoškić u fokusu javnosti kao potencijalni premijer Srbije nakon izborne pobjede Studentske liste

Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je Studentska lista odnijela pobjedu, u javnosti su započele spekulacije o sastavu buduće izvršne vlasti. Prema zvaničnim podacima izborne komisije, ova lista osvojila je 52,65 posto glasova birača, dok je koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke dobila 39,22 posto podrške. Projekcije raspodjele mandata ukazuju da bi pobjednička opcija mogla raspolagati sa 139 poslaničkih mjesta, dok bi dosadašnjoj vladajućoj koaliciji pripala 104 mandata.

Kao jedan od najistaknutijih kandidata za funkciju novog predsjednika vlade u medijskim izvještajima navodi se Dejan Šoškić, univerzitetski profesor i nekadašnji guverner centralne banke. Iako zvanična potvrda njegove kandidature još uvijek ne postoji, Šoškić je tokom predizbornog perioda odbacivao tvrdnje da je unaprijed određen za premijersku poziciju. Tada je isticao da nastupa isključivo kao kandidat za narodnog poslanika na 27. mjestu liste, te da će se o raspodjeli funkcija u izvršnoj vlasti pregovarati tek nakon okončanja izbornog procesa.

Šoškić iza sebe ima bogatu akademsku i profesionalnu karijeru u oblasti ekonomije i finansija. Diplomirao je na beogradskom Ekonomskom fakultetu kao najbolji student generacije, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao, a danas na istoj instituciji radi u zvanju redovnog profesora. Tokom karijere usavršavao se u Sjedinjenim Američkim Državama kao Fulbrightov stipendista, predavao na prestižnim univerzitetima i objavio brojne stručne radove. Prije funkcije guvernera obavljao je savjetničke i rukovodeće dužnosti u centralnoj banci, s čijeg je čela odstupio 2012. godine zbog zakonskih izmjena za koje je ocijenio da narušavaju nezavisnost te institucije.

U programskim istupima Šoškić se zalagao za temeljite institucionalne reforme, najavljujući usvajanje zakona o lustraciji, detaljno ispitivanje porijekla imovine i smjenu kompromitovanih kadrova. Prema njegovim najavama, prioriteti nove vlasti uključuju nezavisnost pravosuđa, transparentan izbor rukovodilaca na javnim konkursima, te reviziju štetnih državnih ugovora uz puno poštovanje međunarodnih obaveza. Upozorio je i na udvostručenje javnog duga u protekloj deceniji, odbacujući tvrdnje da bi politička tranzicija mogla ugroziti funkcionisanje privrede i isplatu budžetskih davanja.

Kada je riječ o vanjskoj politici i ekonomskom razvoju, Šoškić je podržao ubrzanje reformi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, naglasivši da konačnu odluku o integraciji trebaju donijeti građani na referendumu. U privrednom segmentu naglasak stavlja na stabilnost, podsticanje domaće privrede, visoke tehnologije i prekid prakse netransparentnog trošenja javnih sredstava. Zvaničan prijedlog za sastav nove vlade tek treba biti upućen Narodnoj skupštini na razmatranje i potvrđivanje.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče