U narednih deset dana održavaju se izbori u četiri države na različitim kontinentima, a njihovi ishodi mogli bi značajno odrediti globalni smjer prema autoritarnim režimima ili pak donijeti oporavak demokratskih standarda. Prema procjenama švedskog instituta V-Dem, nivo građanskih i demokratskih sloboda u svijetu trenutno se vratio na nivo zabilježen 1978. godine, znatno prije rušenja Berlinskog zida. U svim izbornim procesima vodi se izuzetno tijesna borba, a konačni rezultati imat će snažne međunarodne posljedice.
Izborni procesi međusobno su politički i strateški isprepleteni. Pokret MAGA, povezan s Donaldom Trumpom, pruža otvorenu podršku Benjaminu Netanyahuu, Aleksandru Vučiću i krugu oko porodice Bolsonaro. Paralelno s tim, Srbija se obavezala na nabavku izraelske odbrambene opreme u vrijednosti od dvije milijarde dolara, dok brazilska desnica najavljuje premještanje diplomatskog predstavništva u Jerusalem.
U Brazilu građani u drugom izbornom krugu biraju novog šefa države, pri čemu Flávio Bolsonaro ostvaruje blagu prednost nad trenutnim predsjednikom Lulom da Silvom. Njegov otac, Jair Bolsonaro, osuđen je na zatvorsku kaznu od 27 godina zbog pokušaja rušenja vlasti, a sin u kampanji obećava očevo pomilovanje, sankcionisanje postupajućih sudija, izmjene ustava i snažnije mjere u borbi protiv kriminaliteta.
Istovremeno, u Srbiji se provode vanredni parlamentarni izbori nakon dvanaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića, koju analitičari označavaju kao poluautokratski sistem sa snažnom kontrolom medija i javnih institucija. Ključni politički izazov vlasti predstavlja studentski pokret formiran nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je usljed rušenja nadstrešnice stradalo 16 osoba. Pokret nastupa sa stručnom i akademskom listom uz poruku „Srbija ili mafija?”, dok se u slučaju neizvjesnih rezultata prognoziraju potencijalne tenzije.
U Izraelu se tokom predstojećeg utorka organizuju parlamentarni izbori na kojima desni blok Benjamina Netanyahua bilježi zaostatak za opozicijom predvođenom nekadašnjim generalom Gadijem Eisenkotom. Opozicioni savez ima izglede za osvajanje najvećeg broja poslaničkih mjesta, ali bez stabilne većine za formiranje vlasti. Protiv Netanyahua se pred Međunarodnim krivičnim sudom vode postupci zbog sumnji u ratne zločine u Gazi, dok je u domovini suočen s optužbama za korupciju.
Izborni ciklus završava se 3. novembra u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se odlučuje o sastavu Kongresa. Demokratska stranka ima realne šanse za osvajanje većine u Predstavničkom domu, dok je preuzimanje kontrole nad Senatom znatno teže ostvarivo. Čak i uz pobjedu, djelovanje protiv Donalda Trumpa bilo bi ograničeno njegovim pravom veta, što otvara mogućnost nastanka dugotrajne ustavne krize.
