Viralno.
Regija

Veliki interes birača i dijaspora na glasanju u Srbiji: Moguće obaranje rekorda izlaznosti

Građani Srbije izlaze na vanredne parlamentarne izbore, a jedno od ključnih pitanja jeste koliko će ih iskoristiti svoje biračko pravo. Prema procjenama pojedinih analitičara, izlaznost bi mogla nadmašiti dosadašnji rekord na parlamentarnim izborima i pokazati koliko su građani motivisani da utiču na političku budućnost zemlje.

Veliki interes birača i dijaspora na glasanju u Srbiji: Moguće obaranje rekorda izlaznosti

U Srbiji se provode vanredni parlamentarni izbori na kojima građani biraju novi saziv Narodne skupštine između 18 ponuđenih lista. Nakon višesedmične predizborne kampanje, glavno pitanje koje zaokuplja pažnju javnosti jeste konačan odziv birača, posebno nakon dvogodišnje političke krize i društvenih previranja. Analitičari procjenjuju da bi učešće građana moglo premašiti dosadašnje rekorde i jasno pokazati nivo motivacije biračkog tijela da utječe na političke procese u zemlji.

Politolog Aleksandar Ivković izjavio je za medije kako očekuje da će izlaznost nadmašiti dosadašnji parlamentarni rekord od 61 posto, te se potencijalno približiti nivou drugog kruga predsjedničkih izbora iz 2008. godine kada su se takmičili Boris Tadić i Tomislav Nikolić uz odziv od 68 posto. Ivković napominje da zvanična statistika u potpunosti ne oslikava realan broj stanovnika jer se u evidencijama nalaze i mnogi koji žive van zemlje. On naglašava da visoka izlaznost tradicionalno odražava stav građana o važnosti izbora za pravac države, podsjećajući i na izbore za predsjednika SR Jugoslavije 2000. godine.

Na visoku mobilizaciju utječu i duboke društvene podjele, što potvrđuju i raniji podaci Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) iz maja, prema kojima je 68 posto ispitanih bilo sigurno u izlazak na birališta, a dodatnih 15 posto je to smatralo vjerovatnim. Ivković podvlači da veći broj glasača jača legitimitet vlasti, ali ističe da su jednako presudni regularnost izbornog procesa i poštivanje zakona, posebno s obzirom na nepravilnosti koje su ranije notirali posmatrači, uključujući ODIHR.

Istovremeno je zabilježen rekordan odziv državljana Srbije u inostranstvu koji su se registrovali za glasanje. U Njemačkoj je prijavljeno preko 18.000 birača na osam glasačkih lokacija, što je trostruko više u odnosu na 2023. godinu, dok je u Bosni i Hercegovini broj prijava porastao sa 13.000 na blizu 20.000, uz otvaranje deset dodatnih mjesta. Veće interesovanje registrovano je i u Austriji, SAD-u, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Španiji, dok su u Australiji otvorena dva nova punkta, za razliku od Bugarske, Rumunije, Turske i Slovačke gdje se ovog puta ne glasa.

Poređenja radi, na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. godine glasalo je 3.820.746 birača, odnosno nešto više od 58 posto, dok je na izborima 24. septembra 2000. godine zabilježen odziv od 71,55 posto uz 4.916.920 glasova. Glasačka mjesta su otvorena od 7 do 20 sati, a birači uz važeću ličnu kartu ili pasoš tajno popunjavaju listiće iza paravana i ubacuju ih u kutije. Nakon zatvaranja birališta pristupa se brojanju i izradi zapisnika, preliminarni rezultati objavljuju se tokom noći, a zvanične konačne potvrđuje nadležna izborna komisija.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče