Ishod predstojećih međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi imati osjetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu, zbog čega se glasanje za Predstavnički dom i dio Senata s velikom pažnjom prati u Sarajevu i Banjoj Luci. Eventualno pomjeranje snaga u Kongresu direktno bi utjecalo na smjer vašingtonske politike prema Balkanu, a posebno prema Miloradu Dodiku, proruski orijentisanom lideru SNSD-a, te rukovodstvu Republike Srpske. Glavno pitanje ostaje hoće li kontrolu zadržati republikanci ili će prednost, koju prema anketama imaju demokrate, omogućiti jači upliv opozicije na vanjskopolitičke procese.
Kritike na račun političkog djelovanja Milorada Dodika u američkim institucijama ne dolaze isključivo od demokrata, već i od određenog broja republikanskih zvaničnika. U oba kongresna doma prisutan je stav da Dodikovo približavanje Moskvi i usklađivanje s ruskim interesima narušava stabilnost i interese SAD-a na Zapadnom Balkanu. Kao dokaz tome služi zajednički potez senatora i kongresmena iz obje partije iz marta ove godine, kada je od administracije Donalda Trumpa zatraženo ponovno uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima zbog secesionističkih poruka i ugrožavanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Ukoliko bi demokrate preuzele rukovođenje Predstavničkim domom i ključnim tijelima poput odbora za vanjsku politiku i odbranu, dobile bi mehanizme za sazivanje saslušanja i pojačan nadzor nad Bijelom kućom. Takav rasplet podsjetio bi na dešavanja iz 2018. godine, za vrijeme prve Trumpove administracije, te bi mogao osigurati veću zakonodavnu podršku očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH. Ipak, zakonodavna pobjeda demokrata ne bi automatski preokrenula smjernice izvršne vlasti Donalda Trumpa, već bi Kongres prvenstveno djelovao kao mehanizam pritiska i političke kontrole.
