Dok građani izdvajaju dodatnih 1.100 dolara za gorivo, naftni sektor bilježi višemilijarderske dobiti

Prema medijskim analizama, procijenjeni finansijski podaci za period od aprila do septembra pokazuju ogroman rast profita proizvođača i prerađivača nafte. Ova procjena se smatra izuzetno umjerenom jer u računicu nisu uključeni rezultati iz marta, kada su sukobi počeli, niti iz oktobra. Poređenja radi, isti sektor je u identičnom vremenskom okviru 2025. godine ostvario manje od 47 milijardi dolara, u okolnostima znatno nižih cijena energenata i početnih efekata trgovinskog rata koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump.

Analitički podaci, prikupljeni iz zvaničnih finansijskih izvještaja i procjena kompanije FactSet, isključuju operatore cjevovoda i servisne naftne službe. U međuvremenu, nalazi Laboratorije za klimatska rješenja pri Univerzitetu Brown ukazuju na to da su stanovnici Sjedinjenih Američkih Država od 28. februara, datuma početka vojnih udara SAD-a i Izraela na Iran, dali 147 milijardi dolara više za dizel i benzin. Taj iznos predstavlja prosječni dodatni trošak veći od 1.100 dolara po svakom domaćinstvu, što ponovo aktuelizira pitanje raspodjele tereta tokom ratnih poremećaja.

Najznačajniji finansijski uzlet zabilježile su američke rafinerije, prvenstveno zbog teških oštećenja na konkurentskim postrojenjima širom Bliskog istoka i Rusije. Smanjen globalni preradbeni kapacitet doveo je do skoka rafinerijskih marži, a postrojenja u SAD-u imaju i dodatnu prednost jer sirovinu većinom dopremaju cjevovodima bez skupog prekomorskog transporta. Tako je rafinerija Valero Energy u trećem tromjesečju dostigla dobit od 6,83 milijarde dolara, što je više od šestostrukog rasta, dok je Phillips 66 prijavio 5,62 milijarde dolara profita.

Rekordne kvartalne rezultate zabilježili su i vodeći energetski giganti Exxon Mobil i Chevron, uglavnom zahvaljujući snažnom sektoru prerade. Exxon je ostvario 15,41 milijardu dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu, dok je Chevron dosegao 9,92 milijarde dolara profita. Finansijski direktor Exxona Neil Hansen izjavio je kako razumiju opterećenje koje visoke cijene donose građanima i privredi, ali je naglasio da se trenutna situacija ne može riješiti naglim investicijama jer se ključne odluke donose godinama unaprijed.

Sličan trend prisutan je i na evropskom tlu, gdje je Shell u trećem kvartalu zaradio 12,06 milijardi dolara, a francuski TotalEnergies više nego udvostručio dobit na 8,26 milijardi dolara. S druge strane, profit samih proizvođača sirove nafte ostao je uglavnom ispod nivoa iz 2022. godine tokom eskalacije rata u Ukrajini, budući da se cijena barela u SAD-u kretala oko 90 dolara, u poređenju sa tadašnjih 100 dolara.

Umjesto ulaganja u širenje kapaciteta ili povećanje proizvodnje, naftne kompanije akumulirani kapital usmjeravaju na otplatu dugovanja ili ga čuvaju za dioničare. Homer Bhullar, finansijski direktor Valera, pojasnio je kako kompanija neće mijenjati strategiju kapitalnih ulaganja samo zbog trenutnog priliva novca, već će sredstva usmjeriti ka otkupu dionica i dividendama. Direktor rafinerije United Refining iz Pennsylvanije, John Catsimatidis, najavio je da će ovogodišnji profit iskoristiti za rješavanje dugova ili kupovinu aviona, istakavši da u 78. godini života ne planira odlagati takve odluke.

Dok građani izdvajaju dodatnih 1.100 dolara za gorivo, naftni sektor bilježi višemilijarderske dobiti

Povezane priče

Banja Luka planira preuzimanje punog vlasništva nad "Eko toplanama" i vraćanje kontrole nad javnim prevozom

Dionice Intela zabilježile pad od 29 posto: Najteži dan za kompaniju još od sedamdesetih godina

Podrška zapošljavanju u ZDK: Za djecu šehida i poginulih boraca izdvojeno 300.000 KM