Viralno.
Vijesti

Predstavnici autohtonih naroda apeluju na UN: Potrebna je snažnija akcija protiv organizovanog kriminala u Amazoniji

Domorodački lideri iz Amazonije učestvuju na konferenciji UN-a u Beču, gdje traže snažniju reakciju na ilegalno rudarenje, trgovinu drogom i krčenje šuma.

Predstavnici autohtonih naroda apeluju na UN: Potrebna je snažnija akcija protiv organizovanog kriminala u Amazoniji

Preko deset delegata koji predstavljaju domorodačke zajednice iz Kolumbije, Brazila, Ekvadora i Perua prisustvuje konferenciji Ujedinjenih nacija posvećenoj borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (COP13), koja se održava u periodu od 19. do 23. oktobra. Okupljeni zvaničnici apeluju na međunarodne vlasti da presjeku finansijske tokove povezane s ekološkim kriminalom, uz zahtjev da se autohtonim narodima omogući aktivnija uloga u očuvanju sopstvenih područja i definisanju budućih globalnih sporazuma.

Zastupnik Autonomne teritorijalne vlade naroda Wampis iz Perua, Galois Flores, istakao je da se lokalne sredine nalaze pod ogromnim pritiskom šverca narkotika, ilegalne eksploatacije zlata i nekontrolisane sječe šume. Prema njegovim riječima, uništavanje šumskog fonda i zagađenje prirodne sredine u Amazoniji odavno su prerasli okvire ekoloških problema te sada predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu krizu vođenu organizovanim kriminalnim strukturama.

Flores je takođe upozorio da teški metali poput žive iz nelegalnih kopova direktno truju riječne tokove koji služe za snabdijevanje pitkom vodom i ribolov. Kako bi se suprotstavili dobro naoružanim i finansijski moćnim grupama, pripadnici naroda Wampis organizovali su dva kontrolna punkta sa po 14 lokalnih stražara, ali se suočavaju sa stalnim prijetnjama i nasiljem. Slična situacija bilježi se i među narodom Kakataibo u centralnom Peruu, gdje su narkokarteli razvili laboratorije i plantaže koke, a predsjednik njihove federacije Marcelo Odicio podsjetio je da je od 2020. godine likvidirano šest njihovih vođa.

Složene sigurnosne izazove dijele i susjedne zemlje, pa je tako brazilski predstavnik Ashaninka Francisco Piyako Apiwtxa ukazao na rute za krijumčarenje i bespravnu sječu, dok je Ingry Mojanajinsoy iz kolumbijskog regiona Putumayo upozorila da naoružane formacije sve češće kontrolišu divlje rudnike čiji otrovi rijekama stižu do autohtonih sela. Prema evidenciji organizacije Global Witness, tokom 2025. godine u Latinskoj Americi ubijeno je najmanje 105 aktivista za zaštitu prirode i zemljišta, što čini čak 85 procenata od ukupno 124 zabilježena slučaja u svijetu, pri čemu prednjače Kolumbija sa 39 i Brazil sa 26 stradalih.

Tokom zasjedanja u Beču, vlasti bi trebalo da razmotre uspostavljanje novog protokola usmjerenog protiv krivičnih djela u oblasti okoliša, prevashodno protiv krijumčarenja divljih vrsta, neovlaštenog rudarstva i sječe šuma. Raphael Hoetmer iz organizacije Amazon Watch naglasio je nužnost uključivanja autohtonih naroda u ovaj proces, dok okupljeni lideri paralelno traže formalno priznavanje svojih teritorijalnih čuvara i hitne mehanizme zaštite za ugrožene aktiviste.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče