Viralno.
Vijesti

Ervin Ćosić o životu nakon gubitka vida u 21. godini: Novi početak i svakodnevna borba

U Tuzli je danas obilježen Dan bijelog štapa. Podjelom letaka na Korzu građani su upoznati s izazovima s kojima se svakodnevno susreću slijepe i slabovidne osobe, ali i s načinima na koje im društvo može olakšati kretanje i svakodnevni život. Jedan od njih je Ervin Ćosić, 34-godišnji Tuzlak koji je vid izgubio u 21. godini, ali je uprkos životnim iskušenjima ostao vedar, nasmijan i posvećen borbi za bolji položaj osoba s invaliditetom.

Ervin Ćosić o životu nakon gubitka vida u 21. godini: Novi početak i svakodnevna borba

Povodom obilježavanja Dana bijelog štapa u Tuzli, prolaznicima su na Korzu dijeljeni informativni leci s ciljem podizanja svijesti o preprekama s kojima se slijepe i slabovidne osobe redovno suočavaju. Među okupljenima je bio i 34-godišnji Ervin Ćosić, koji je vid izgubio u ranoj mladosti usljed komplikacija uzrokovanih dijabetesom dijagnosticiranim još u desetoj godini života. Uprkos potpunom preokretu koji je doživio, Ervin je zadržao pozitivan stav i aktivno se uključio u zagovaranje boljih prava osoba s invaliditetom.

„Od malih nogu, od desete godine, imam šećer. Od šećera sam izgubio vid sa 21. godinom. I evo, od 21. godine do sada lijepo živim, ali u mraku“, izjavio je Ervin za medije. Prisjećajući se teških trenutaka prilagodbe, naglasio je da je morao ponovo učiti funkcionisati u društvu: „Kada sam oslijepio, život mi se okrenuo naopako. Krećeš sa 21. godinom život ispočetka. U tom trenutku više sam razmišljao o tome šta mogu postići dalje i gdje se mogu aktivirati, da budem koristan u društvu.“

Jedna od najvećih opasnosti u svakodnevnom kretanju slijepih osoba jeste neodgovorno parkiranje na pješačkim zonama i trotoarima. Blokirani prolazi primoravaju slijepe osobe na izlazak na kolovoz, čime se direktno ugrožava njihova sigurnost. Pored infrastrukturnih barijera, Ćosić ukazuje i na prisutnost predrasuda, ali i na potrebu za pravilnim pristupom onih koji žele pružiti pomoć.

„Nekada naiđemo na dobre ljude koji nam žele pomoći, ali ponekad, nažalost, to rade iz neznanja i ne znaju kako da se postave. Uvijek je najbolje prići slijepoj osobi i pitati je da li joj je potrebna pomoć i na koji način joj možemo pomoći. Mislim da tako nikada nećemo pogriješiti“, poručuje Ćosić, dodajući da slijepim osobama nije potrebno sažaljenje, već jednake prilike, uvažavanje i razumijevanje okoline.

Dan bijelog štapa obilježava se svakog 15. oktobra, još od sredine 20. stoljeća kada je ova tradicija započeta u Sjedinjenim Američkim Državama. Bijeli štap predstavlja osnovno sredstvo za orijentaciju i kretanje, ali i globalni simbol ravnopravnosti i samostalnosti, dok aktivisti podsjećaju da podrška i uklanjanje barijera u zajednici moraju trajati tokom cijele godine.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče