Viralno.
Ekonomija

Energetska kriza potresa Evropu: Ministri EU razmatraju mjere štednje i vanredne korake

Vlade država članica Evropske unije mogle bi zatražiti od domaćinstava i kompanija da smanje potrošnju energije zbog rasta cijena i rizika za snabdijevanje naftom i plinom.

Energetska kriza potresa Evropu: Ministri EU razmatraju mjere štednje i vanredne korake

Ministri energetike Evropske unije raspravljat će 29. oktobra o uvođenju koordiniranih mjera za smanjenje potrošnje energije na nivou cijele zajednice. Prijedlog dolazi na inicijativu Irske, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, usljed strahovanja da bi dugotrajni poremećaji u transportu kroz strateški važan Hormuški moreuz mogli izazvati višemjesečnu krizu u snabdijevanju naftom i višegodišnje probleme na tržištu prirodnog plina.

Zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku već je izazvalo nagli skok energenata, pri čemu su cijene plina skočile za 140 posto, dok je nafta tipa Brent dostigla cijenu od 110 dolara po barelu. Dodatnu zabrinutost izazivaju procjene operatera plinskih mreža o mogućem manjku plina od 12 do 15 posto u slučaju oštre zime, posebno imajući u vidu da je popunjenost evropskih skladišta spala na 74 posto, što predstavlja najniži nivo zabilježen u ovom periodu još od 2011. godine.

Kao odgovor na sve veći pritisak, razmatra se čitav spektar mogućih intervencija, od dobrovoljnih apela građanima i privredi za racionalizaciju potrošnje do sektorskih restrikcija. U opticaju je i plan Međunarodne agencije za energiju od deset tačaka, koji obuhvata i mjeru uvođenja nedjelja bez automobila po uzoru na krizne modele iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, dok se istovremeno raspravlja o mehanizmu kojim bi se zaštitila konkurentnost industrije i socijalno ranjiva domaćinstva.

Paralelno sa planovima štednje, članice poduzimaju korake za povećanje zaliha i stabilizaciju tržišta kroz oslobađanje strateških rezervi, što je potvrdila Španija sa 4,4 miliona barela, u sklopu širih dogovora unutar grupacije G7. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugovorio je dopunske isporuke dizela iz zemalja Perzijskog zaljeva, nakon što je Saudijska Arabija stavila na raspolaganje dodatne količine sirove nafte za evropsko tržište.

Pred evropskim zvaničnicima ostaje strateška odluka da li će se upravljanje potražnjom prepustiti odlukama pojedinačnih država ili će se primijeniti zajednički mehanizam Evropske komisije. Prijedlog zajedničkog nastupa podrazumijeva objedinjavanje i centralizovanu raspodjelu energenata iz Brisela prema stvarnim potrebama članica, kako bi se spriječilo međusobno nadmetanje unutar Unije s obzirom na nejednaku izloženost pojedinih zemalja poremećajima.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče