Nedavna studija, koja procjenjuje primjenu školskog znanja iz čitanja, matematike i prirodnih nauka u svakodnevnim situacijama, pokazala je zabrinjavajuće rezultate. Dok je Velika Britanija uspjela prekinuti negativan trend, veći dio zapadne Evrope bilježi pad od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj, gotovo trećina petnaestogodišnjaka sada nema osnovnu funkcionalnu pismenost i matematičke vještine.
Stručnjaci objašnjavaju da je pandemija COVID-19 ubrzala gubitke u učenju, ali ističu da su uzroci mnogo dublji. Među ključnim problemima navode se hronični nedostatak nastavnika, česte reforme kurikuluma koje zanemaruju osnovne vještine te rastuće nejednakosti i segregacija unutar školskih sistema. Dodatno, stalna upotreba pametnih telefona smanjuje pažnju učenika i potiskuje dubinsko čitanje u korist površnog skrolanja.
Njemačka je zabilježila najlošiji PISA rezultat do sada. Koordinator njemačkog istraživanja, Samuel Greiff, upozorio je da sve više mladih nema osnovne vještine neophodne za građanski život i uspjeh na tržištu rada. Greiff je naglasio da su druge zemlje mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodičnog porijekla.