Iako su izmjenama entitetskog Ustava koje je 2023. godine nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt uvedeni strogi rokovi i prijetnja prijevremenim izborima u Federaciji BiH, na nivou države slični mehanizmi ne postoje. Zakon o Vijeću ministara BiH formalno nalaže da Predsjedništvo u roku od 15 dana od konstituisanja Predstavničkog doma predloži mandatara, koji potom ima 35 dana za predlaganje ministara, s ciljem okončanja cjelokupnog procesa unutar 70 dana. Međutim, kako u praksi ne postoje pravne sankcije za kršenje ovih rokova, politički akteri nemaju pritisak da brzo imenuju novu vlast.
Najave iz političkih krugova sugerišu mogućnost novih opstrukcija, prvenstveno iz Republike Srpske. Državni ministar Staša Košarac izjavio je da će novo Vijeće ministara biti imenovano isključivo kada to odobri Milorad Dodik, dok je sam Dodik poručio kako namjerava odgovoriti SDA-u jer smatra da je SNSD-u ranije uskraćeno godinu i po mandata Zorana Tegeltije. Dodatnu distancu prema probosanskim strankama potvrđuje i to što je Dodik nakon provedenih izbora do sada dogovorio sastanak isključivo s HDZ-om.
Historija izbornih procesa u posljednje dvije decenije svjedoči o drastičnim razlikama u brzini uspostave vlasti. Najduže blokade zabilježene su nakon izbora 2010. godine, kada se na izbor Vjekoslava Bevande i novog saziva čekalo čak 495 dana, te 2018. godine, kada je Zoran Tegeltija potvrđen tek u decembru 2019. Nasuprot tome, pregovori su tekli znatno brže 2006., 2014. i 2022. godine, kada su Nikola Špirić, Denis Zvizdić i Borjana Krišto potvrdili vlade unutar 170 dana, pri čemu je prošla vlast s koalicijom Trojke, HDZ-a i SNSD-a formirana za samo tri mjeseca.
