Viralno.
Ekonomija

Stručnjaci upozoravaju na neviđeni potres u globalnoj proizvodnji hrane: Posljedice će osjetiti i najbogatije države

S druge strane, situacija bi mogla biti znatno teža u siromašnijim zemljama

Stručnjaci upozoravaju na neviđeni potres u globalnoj proizvodnji hrane: Posljedice će osjetiti i najbogatije države

Globalni lanac proizvodnje hrane izložen je intenzivnim pritiscima usljed ratnih sukoba, otežane nabavke goriva i đubriva te ekstremnih klimatskih prilika, navodi se u novim medijskim analizama. Prema procjenama S&P Global Institutea, sukobi na Bliskom istoku i meteorološki fenomen El Niño direktno narušavaju sigurnost svjetskih zaliha. Zbog poremećaja na pomorskim pravcima, skoka cijena repromaterijala i suša u ključnim poljoprivrednim krajevima, stručnjaci predviđaju znatan pad prinosa koji bi mogao uzdrmati i najrazvijenije svjetske privrede.

Funkcionisanje međunarodnog prehrambenog sektora temelji se na stabilnom dotoku prirodnog plina i sumpora za proizvodnju đubriva, dizela za transport i poljoprivredne mašine, kao i na sigurnim trgovačkim koridorima. Trenutne vojne operacije u regiji Bliskog istoka ozbiljno ugrožavaju Hormuški moreuz, pravac kojim se uobičajeno prevozi trećina svjetske uree, polovina neophodnog sumpora i petina amonijaka. U drugom tromjesečju 2026. godine zabilježen je pad izvoza sumpora kroz ovaj prolaz za 39 posto u poređenju s prethodnom godinom, a njegova cijena je privremeno dostigla čak 1.000 dolara po toni.

Ograničena dostupnost ukapljenog prirodnog plina u velikoj mjeri ometa proizvodnju uree, što posebno pogađa zemlje Južne Azije. Tako su u Bangladešu tokom marta 2026. godine, usljed nestašice plina, morala stati četiri od ukupno pet proizvodnih postrojenja. Uvozni plin i sirovine iz Zaljeva ključni su i za Indiju, gdje uvozni energenti pokrivaju čak 85 posto domaće proizvodnje uree.

Dodatne poteškoće poljoprivrednicima stvara drastično poskupljenje energenata, pri čemu je plasman dizela s Bliskog istoka pao za više od 50 procenata između jula 2025. i jula 2026. godine. Na pad isporuka utjecali su i ukrajinski udari na rafinerijska postrojenja u Rusiji te ruske izvozne zabrane, čime je prekinut dotok od ranijih milion barela na dan. Suočeni s ogromnim troškovima, poljoprivrednici su primorani koristiti manje količine gnojiva ili smanjivati zasijane površine, što neminovno umanjuje očekivani rod.

Situaciju na terenu dodatno pogoršava djelovanje El Niña, koji podiže površinsku temperaturu okeana za najmanje dva stepena iznad prosjeka i izaziva suše i poplave u Latinskoj Americi, Aziji i Africi. Procjene S&P Globala ukazuju da bi rod kukuruza u Brazilu mogao biti manji za šest miliona tona, uz mogućnost gubitka dodatnih deset miliona tona ukoliko se klimatski fenomen pojača. Projekcije za brazilsku soju spuštene su na 177 miliona tona, dok se u Australiji, usljed smanjenja zasijanih površina za 13 posto, prognozira pad proizvodnje pšenice na 22 miliona tona.

Sukobi na Bliskom istoku i napadi hutista na saudijsku naftnu infrastrukturu održavaju cijenu nafte Brent na nivou od oko 110 dolara po barelu. Iako rekordna eksploatacija u SAD-u, Kanadi, Brazilu i Gvajani nastoji ublažiti gubitak od preko dvije milijarde barela iz Zaljeva, skupi energenti i dalje opterećuju agrar. Analitičari ističu da će se razvijene države s ovim udarom suočiti kroz val inflacije i poskupljenja namirnica, dok bi siromašnije zemlje ovisne o uvozu mogle biti pogođene teškim krizama i socijalnim nemirima.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče