Iako su globalne ekonomske prilike izazovne, a unutrašnja politička situacija složena, interesovanje inostranih ulagača za Bosnu i Hercegovinu ne jenjava. Ipak, ključne kočnice za konkretizaciju poslova ostaju glomazan administrativni aparat, komplikovane birokratske procedure i manjak predvidivosti poslovnog ambijenta, prenose mediji izjavu Kubatlije. On je pojasnio da se trenutno vode razgovori o nekoliko stranih investicija, ali da još uvijek nije izvjesno hoće li ijedan od tih projekata biti zaključen do kraja tekuće godine, uz napomenu da konačni statistički podaci o prilivu kapitala tek trebaju biti sumirani.
Najveći dio ulagačkog interesa tradicionalno dolazi sa prostora Evropske unije, pri čemu prednjače kompanije iz Austrije, Hrvatske i Srbije, dok istovremeno raste pažnja investitora iz Kine i arapskih zemalja. Kao ključne adute domaće privrede Kubatlija navodi povoljnu geografsku poziciju koja osigurava lak pristup evropskom tržištu, konkurentnu stopu poreza na dobit od deset posto, te dugu industrijsku tradiciju u automobilskom i metaloprerađivačkom sektoru. Međutim, investitori prevashodno traže pravnu sigurnost i efikasne javne službe, zbog čega FIPA predlaže reforme poput uvođenja 'one-stop shop' sistema i sveobuhvatnije digitalizacije usluga.
Na regionalnom planu, Srbija trenutno privlači najveći obim stranog kapitala zahvaljujući snažnom sistemu podsticaja, dok zapažene rezultate bilježe Hrvatska i Albanija, čime se BiH pozicionira približno na trećem ili četvrtom mjestu. Među sektorima sa najvećim potencijalom izdvajaju se energetika, sa naglaskom na obnovljive izvore, zatim informacione tehnologije, infrastruktura i telekomunikacije. Kao jedan od strateški najznačajnijih projekata u fazi pregovora navedena je Južna plinska interkonekcija, čija se procijenjena vrijednost kreće iznad jedne milijarde konvertibilnih maraka.
