Veliki studentski i srednjoškolski protesti koji se održavaju širom Francuske skrenuli su pažnju na dublje strukturne probleme sa kojima se suočava ta država. Mladi demonstranti zahtijevaju bolje uslove obrazovanja, veći broj nastavnika i smanjenje pretrpanosti u učionicama, dok se vlasti istovremeno bore s ozbiljnim izazovima u upravljanju javnim finansijama.
Javni dug Francuske u junu je premašio četiri biliona dolara, čime je nadmašio ukupnu ekonomsku vrijednost zemlje. Vlada pokušava obuzdati budžetski deficit mjerama štednje i povećanjem poreza, ali dodatni pritisak na budžet stvaraju demografsko starenje, rastući troškovi penzija, planirana izdvajanja za odbranu, kao i sve skuplje servisiranje postojećeg duga.
Pokušaji uvođenja budžetskih rezova dolaze u politički vrlo osjetljivom razdoblju pred predsjedničke izbore, a slični potezi u prošlosti su već izazivali oštre reakcije građana, poput masovnih nemira tokom penzione reforme 2023. godine. Finansijska tržišta sa zabrinutošću prate situaciju, što se jasno oslikava na tržištu državnih obveznica gdje je razlika u prinosima između francuskih i njemačkih dužničkih papira dostigla najviši nivo od 2012. godine.
