Francuska vlada ponudila obrazovne mjere, učenici poručuju da nastavljaju s protestima
Francuski učenički lideri objavili su da je vlada u ponedjeljak, kao odgovor na višednevne ulične proteste, ponudila paket prijedloga u polju obrazovanja, ali su poručili su da će nastaviti s protestom jer te mjere nisu ispunile njihove zahtjeve.
Predstavnici francuskih učenika saopštili su da im je vlada u ponedjeljak predstavila niz mjera u sektoru obrazovanja s ciljem smirivanja višednevnih demonstracija. Uprkos ponuđenim rješenjima, srednjoškolci ističu da njihovi ključni zahtjevi nisu u potpunosti zadovoljeni, zbog čega najavljuju nastavak uličnih protesta.
Prema riječima učeničkih delegata nakon razgovora s vlastima, vladin paket obuhvata smanjenje broja đaka u određenim odjeljenjima, finansijska sredstva za rekonstrukciju školskih objekata te reformu univerzitetskog upisnog sistema, koji demonstranti ocjenjuju diskriminatornim. Jedan od predstavnika srednjoškolaca Louis Letoublon naglasio je: „Nisu ispunjeni svi naši zahtjevi. Nastavit ćemo sve dok to bude potrebno.“
Izvršna vlast do sada nije zvanično potvrdila navedene reformske prijedloge, a planirana konferencija za medije na kojoj su trebali biti predočeni detalji je odgođena. Još uvijek nije poznato koliko bi realizacija ovih mjera koštala državnu kasu, što predstavlja znatan izazov za manjinsku vladu predsjednika Emmanuela Macrona, posebno u trenutku kada se javni dug približava nivou od 120 posto BDP-a i komplikuje usvajanje budžeta za narednu godinu.
Talas nezadovoljstva i dalje traje, a eskalacija nasilja zabilježena prije devet dana u desetinama gradova izazvala je zabrinutost u pogledu sposobnosti institucija da održe javni red. U međuvremenu su se učeničkom buntu priključili sindikati, kao i pripadnici pokreta „žutih prsluka“, prepoznatljivi po protestima protiv ekonomskih opterećenja i poskupljenja goriva.
Predsjednik Macron upozorio je na mogućnost izbijanja novih nereda predstojećeg vikenda, uoči velikog svenacionalnog protesta zakazanog za 5. novembar. Prilikom posjete Marseilleu, gdje je obilazio područja oštećena tokom subotnjih nereda i uputio zahvalu interventnim službama, francuski predsjednik je najavio zadržavanje strogih bezbjednosnih mjera i nastojanje da se okupljanja izmjeste iz centralnih gradskih zona.
Aktuelna društvena kriza i utisak javnosti o nesigurnosti doprinijeli su rastu popularnosti liderke krajnje desnice Marine Le Pen, vodeće kandidatkinje za predstojeće predsjedničke izbore. Nedavna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da ona uživa podršku između 32 i 33,5 posto birača, čime znatno prednjači ispred predstavnika krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona koji ima 17 posto, uz projekcije prema medijskim izvještajima da bi ga uvjerljivo porazila u drugom izbornom krugu početkom maja.
