Finansijski pritisci i budžetska štednja u Francuskoj u sjeni masovnih učeničkih protesta

Francuski premijer Sébastien Lecornu suočava se s velikim izazovima dok se širom države već gotovo dvije sedmice odvijaju protesti srednjoškolaca. Učenici negoduju zbog učestalog otkazivanja časova, pretrpanih odjeljenja i zapuštene školske infrastrukture, pri čemu su pojedina okupljanja prerasla u nerede. Vlasti optužuju ljevičarski pokret Nepokorena Francuska (LFI) za politizaciju i poticanje blokada, dok je ministar obrazovanja Édouard Geoffray u petak bezuspješno pokušao postići dogovor s učeničkim predstavnicima.

Nakon neuspješnih pregovora, premijer je lično preuzeo vođenje kriznog odgovora i zatražio od ministara hitne mjere za bržu nadoknadu gradiva, adaptaciju učionica na ljetne vrućine te veću transparentnost upisnog sistema Parcoursup. Prve mjere i finansijski planovi trebali bi biti usvojeni tokom oktobra. Ipak, ključni problem za vlasti predstavlja činjenica da moraju obećati nova ulaganja u obrazovanje upravo u trenutku provođenja izuzetno strogih mjera fiskalne štednje.

Vlada je parlamentu predstavila prijedlog budžeta za 2027. godinu s ciljem spuštanja deficita sa sadašnjih 5,4 posto na pet posto BDP-a, što zahtijeva opsežne uštede i prikupljanje novih prihoda. Budući da se Francuska već nalazi pod nadzorom Evropske unije zbog prekomjernog deficita, cilj je približiti se propisanoj granici od tri posto. Aylin Keller iz Njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu ocjenjuje da je riječ o budžetu štednje koji služi kao signal finansijskim tržištima da Pariz ozbiljno pristupa smanjenju minusa u javnoj kasi.

Nacrtom budžeta planirano je smanjenje izdataka na svim nivoima vlasti i u socijalnom osiguranju, čime bi se uštedjelo oko 54 milijarde eura u odnosu na ranije projekcije rasta potrošnje. Rezovi obuhvataju uštedu od oko 5,5 milijardi eura u penzionom fondu, uz znatna smanjenja u zdravstvu. Usvajanje ovog plana u parlamentu je krajnje neizvjesno jer Lecornuova vlada nema stabilnu većinu i ovisi o opoziciji, a političku situaciju dodatno usložnjavaju predstojeći predsjednički izbori na proljeće 2027. godine.

Iako vlada planira uvećati budžet za obrazovanje za oko 1,2 milijarde eura tokom 2027. godine, predviđa se da će se broj učenika do 2035. smanjiti za približno 1,7 miliona. Keller naglašava da revolt nije uzrokovan isključivo novcem, već i nezadovoljstvom strateškim smjerom školstva i prelaskom na univerzitete, zbog čega dodatna sredstva možda neće umiriti nezadovoljne građane.

Dodatnu prijetnju stabilnosti stvara stanje na tržištu duga, budući da je era jeftinog zaduživanja završena, a prinosi na desetogodišnje obveznice naglo rastu u odnosu na njemačke, dosežući razlike nezabilježene od krize 2011. godine. Francuski javni dug iznosi oko 119 posto BDP-a, što je skoro dvostruko više nego u Njemačkoj. Prema izvještajima medija, država će 2027. godine samo za servisiranje kamata morati izdvojiti oko 74 milijarde eura, što nadmašuje pojedinačne izdatke za obrazovanje ili odbranu.