Prema najnovijim procjenama Svjetske banke, Bosna i Hercegovina bi u 2026. godini trebala zabilježiti ekonomski rast od 2,4 posto, što predstavlja blago sniženu prognozu i rezultat ispod regionalnog prosjeka zapadnog Balkana koji iznosi 3,1 posto. Kao glavne kočnice snažnijem privrednom zamahu istaknute su komplikovane administrativne procedure i visoki trgovinski troškovi, pri čemu necarinske barijere uvozu stvaraju dodatni namet od oko 10 posto, dok bi njihovo prepolovljavanje potencijalno uvećalo domaći BDP i do 12,5 procenata.
Ekonomski analitičari Igor Gavran i Zoran Pavlović u izjavama za medije ocjenjuju da predviđeni tempo rasta ne može donijeti vidljivo poboljšanje životnog standarda, naglašavajući da domaći privredni ambijent trpi zbog izostanka podsticaja, neefikasnog javnog aparata i sistemske korupcije. Gavran naglašava da ni regionalni prosjek ne nudi razloge za optimizam jer države zapadnog Balkana i dalje uveliko zaostaju za razvijenim ekonomijama, zbog čega su im neophodne znatno više stope kako bi ostvarile dugoročni napredak.
Govoreći o stvarnom uticaju na standard, Gavran je konstatovao: „Rast od 2,4 posto se neće ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima više znači daleko veći procenat rasta cijena“. On je dodao da su regulatorne barijere i spora birokratija ozbiljan problem, ali da ključnu prepreku predstavlja neadekvatno djelovanje vlasti koje, umjesto poticanja razvoja, negativno utiču na ekonomski sektor.
