Viralno.
Aktuelnosti

Generalni sekretar Vijeća ministara BiH kažnjen sa 5.000 KM zbog sukoba interesa

Generalni sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović kažnjen je sa 5.000 KM zbog obavljanja nespojivih funkcija jer je u isto vrijeme bio član Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Generalni sekretar Vijeća ministara BiH kažnjen sa 5.000 KM zbog sukoba interesa

Generalni sekretar Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Robert Vidović kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM zbog obavljanja nespojivih javnih funkcija. Prema odluci nadležnih, Vidoviću je naloženo da napusti jednu od pozicija, budući da je istovremeno obavljao dužnost generalnog sekretara Vijeća ministara BiH i funkciju člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Sankcija je uslijedila više od godinu dana nakon što je nevladina organizacija Transparency International BiH u augustu 2025. godine podnijela prijavu protiv Vidovića. U prijavi je navedeno da obje pozicije predstavljaju javne funkcije, čime se krši Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, koji propisuje da nosilac javne funkcije može obavljati samo jednu dužnost, osim ako posebnim propisom nije predviđeno drugačije.

Postupak pred Komisijom za odlučivanje o sukobu interesa trajao je mjesecima zbog neslaganja među članovima o tome da li je Vidović u Upravni odbor FIPA-e imenovan po službenoj dužnosti. Tokom proljeća razmatrani su različiti ishodi, uključujući neprihvatanje prijedloga o utvrđivanju sukoba interesa u aprilu, kao i mogućnost obustave postupka u maju. Iako je na kraju izrečena sankcija uz nalog za povlačenje s jedne od funkcija, i dalje ostaje neizvjesno hoće li se Vidović povinovati odluci.

Ovaj slučaj ponovo je skrenuo pažnju na poteškoće u funkcionisanju same Komisije, koja je počela s radom u novembru 2024. godine, ali sve do kraja oktobra 2025. nije izrekla nijednu mjeru, dok su se neriješeni predmeti gomilali. Rad tog tijela pratili su institucionalni problemi poput kašnjenja u usvajanju internih akata, višemjesečnog nedostatka službenog pečata u Ministarstvu pravde BiH, te izostanka tehničke podrške od strane APIK-a.

Dodatne kontroverze u vezi sa sprovođenjem zakona, koji je promovisan kao značajan reformski korak u procesu evropskih integracija, izazvala su sporna kadrovska rješenja unutar Komisije, kao i pokušaji onemogućavanja prisustva javnosti na sjednicama. U okolnostima kada radni materijali i odluke nisu bili pravovremeno objavljivani, neposredno prisustvo sjednicama predstavljalo je rijedak mehanizam transparentnosti i uvida javnosti u donošenje odluka.

Povezane priče