Viralno.
Ekonomija

Cijene goriva u Austriji do 2035. godine mogle bi porasti za gotovo jedan euro po litru

Dizel bi u Austriji 2035. godine mogao biti skuplji za 0,95 eura (1,86 KM), a benzin za 0,86 eura (1,68 KM) po litru ako zemlja usvoji planirani zakon o obnovljivoj energiji u saobraćaju.

Cijene goriva u Austriji do 2035. godine mogle bi porasti za gotovo jedan euro po litru

Cijene pogonskih goriva na austrijskim benzinskim pumpama mogle bi do 2035. godine zabilježiti rast od gotovo jednog eura po litru, pokazuju rezultati modelskog proračuna instituta Economica izrađenog za potrebe Privredne komore Austrije (WKÖ). Predstavljena analiza temelji se na cijenama iz 2026. godine bez uračunate opće inflacije, pri čemu nadležno austrijsko ministarstvo saobraćaja ovakve projekcije ocjenjuje pretjeranima. U praksi bi to značilo da bi punjenje prosječnog rezervoara zapremine 50 litara vozače koštalo dodatnih 47,50 eura (92,90 KM) za dizel, odnosno 43 eura (84,10 KM) za benzin.

Ova kretanja direktno pogađaju i brojne državljane Bosne i Hercegovine koji žive i privređuju u Austriji, prvenstveno profesionalne vozače u sektoru transporta i radnike koji svakodnevno putuju, kao i tranzitne putnike prema zapadnoj Evropi. Razlog za potencijalno poskupljenje leži u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s evropskom direktivom RED III o smanjenju fosilnih goriva, pri čemu austrijski nacrt zakona (EEG-V) postavlja strožije ciljeve i teži potpunoj klimatskoj neutralnosti do 2040. godine, što je čitavu deceniju ranije u poređenju sa zacrtanim planom Evropske unije.

Projekcije ukazuju da će i 2035. godine 75 posto putničkih i 78 posto teretnih vozila u Austriji i dalje koristiti tečna goriva, usljed čega bi privredni sektor te godine izdvojio oko 2,2 milijarde eura (4,3 milijarde KM) više. Posljedično, privatna potrošnja bi opala za 0,72 posto, realne plate za 0,56 posto, a cjelokupna ekonomska aktivnost za 0,30 posto. Pored toga, WKÖ naglašava da bi se sektor prijevoza kamionima i autobusima tokom jedne decenije suočio s dodatnim troškovima od 8,2 milijarde eura (16 milijardi KM), od čega 1,55 milijardi eura (tri milijarde KM) otpada samo na 2035. godinu.

Ekonomista instituta Economica Christian Helmenstein upozorava da rast cijena energenata stvara pritisak na kompletnu ekonomiju jer ograničava investicijski potencijal kompanija i smanjuje raspoloživi dohodak građana. Sličan stav dijeli i generalni sekretar WKÖ-a Jochen Danninger, koji se usprotivio uvođenju strožijih nacionalnih propisa od onih koje nalaže Brisel pod parolom „Zaštita klime da, gold-plating ne“, zahtijevajući striktnu primjenu osnovnih evropskih pravila.

S druge strane, Savezno ministarstvo za inovacije, mobilnost i infrastrukturu (BMIMI) odbacuje ovakve projekcije kao masovno preuveličane i najavljuje objavljivanje vlastite studije koju priprema Austrijska energetska agencija. Nadležni napominju da na formiranje cijena presudno utječu geopolitička kretanja, poput onih u Hormuškom moreuzu, te da bi primjena biogoriva mogla čak ublažiti poskupljenja. Vladin nacrt, koji predviđa ambicioznije ciljeve od zahtjeva EU-a, trenutno usaglašavaju koalicioni partneri, a njegovo upućivanje u javnu raspravu očekuje se tokom jeseni.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče