Tokom ovogodišnjih Općih izbora u Bosni i Hercegovini nevažećim je proglašeno više od 393 hiljade glasačkih listića. Premda se radi o izuzetno visokoj brojki, ukupan udio takvih listića nije znatno odstupio od statistika zabilježenih u prethodnim izbornim ciklusima. Analiza rezultata ipak ukazuje na jasne razlike u zavisnosti od nivoa vlasti, kao i na prisustvo velikog broja potpuno neispunjenih listića.
Bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehid Šehić naglašava da sam procenat nije neuobičajeno visok te da postoje dvije osnovne kategorije. On pojašnjava kako je zabilježeno mnogo potpuno praznih listića, dok su na drugima birači svjesno izostavili glas i ostavili poruke sa razlozima zašto ne žele podržati kandidate. Utrka za Predsjedništvo BiH imala je historijski najmanji broj nevažećih glasova, dok je na parlamentarnim nivoima zabilježen veći procenat, što se podudara i sa trendovima iz 2022. godine.
Predstavnici nevladinog sektora ističu da je, uprkos manjoj izlaznosti građana, znatno sužen prostor za izborne neregularnosti. Projekt-menadžer Koalicije 'Pod lupom' Dario Jovanović navodi kako je u padu izlaznosti za 220 hiljada birača vjerovatno sadržan i dio nekadašnjih zloupotreba koje su ovoga puta spriječene. On dodaje da, premda ne postoje egzaktni dokazi o ranijem utjecaju, podaci pokazuju da su manipulacije u određenim izbornim procesima ranije dosezale do 3,76 posto.
