Cijene sirove nafte na globalnim tržištima ponovo su zabilježile rast i dostigle nivo od oko 97 dolara po barelu, potaknute nesigurnošću trgovaca u vezi sa završetkom sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Na londonskom tržištu cijena barela u terminskim ugovorima porasla je za 2,43 dolara, na 97,05 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 2,25 dolara, dostižući 90,37 dolara. Istovremeno, podaci Organizacije zemalja izvoznica nafte pokazuju da je barel u referentnoj korpi članica ovog kartela prethodnog dana pojeftinio za 3,02 dolara, na 96,87 dolara.
Do promjene kretanja na berzama došlo je nakon istupa američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je odgovarajući na navode o mogućem izraelskom napadu do kraja sedmice izjavio da su Sjedinjene Države spremne ukoliko to bude nužno, ali da za tim možda neće biti razloga. Iako su nagađanja o brzom okončanju tenzija nakratko oborila cijene, analitičari ukazuju da do trajnog smirivanja tržišta neće doći bez jasnih potvrda o početku mirovnih pregovora, pri čemu se trenutno raspoloženje oprezno okreće ka scenariju u kojem bi Iran morao pristati na određene ustupke.
Stručnjaci razmatraju i političke posljedice nedavnih izbora za američki Kongres, gdje je pobjeda Demokratske stranke otvorila pitanje budućeg finansiranja vojnih operacija. Dok analitičari ING-a ističu da bi novi saziv oba doma od januara mogao ograničiti prostor Bijeloj kući za nove udare, napominju i da predsjednik Trump do preuzimanja dužnosti novih zastupnika ima vremena za poteze, uz podsjećanje na signale da trenutno ne planira nove napade. Suprotno tome, analitičari banke Citi procjenjuju da bi administracija mogla intenzivirati vanjskopolitičke izvršne ovlasti i dodatno zaoštriti odnos prema Teheranu.
