Evropska komisija objavila je novi strateški dokument u kojem su precizirani budući koraci za proširenje Evropske unije, obuhvatajući izmjene u mehanizmima donošenja odluka, modele finansiranja budućih članica, kao i njihovu faznu integraciju. Iako Brisel planira konkretne mjere za dinamiziranje procesa pristupanja, Bosna i Hercegovina neće biti u prvoj grupi država koje dobijaju okvirne planove za članstvo, a razlog tome su dugotrajne unutrašnje političke blokade.
Jedan od ključnih noviteta predstavlja prijedlog da se ograniči mogućnost da pojedinačne države članice ulaganjem veta zaustave pregovarački tok. Evropska komisija zagovara uvođenje kvalifikovane većine umjesto dosadašnjeg konsenzusa za otvaranje pregovaračkih klastera i prelazne korake, dok bi se jednoglasnost zadržala za finalnu odluku o prijemu novih članica. Uporedo s tim, razmatraju se finansijski efekti proširenja, s posebnim osvrtom na Ukrajinu i budžetska izdvajanja, uz plan da se kandidati postepeno priključuju jedinstvenom tržištu i programima EU kako bi građani i privreda osjetili ekonomske koristi i prije punopravnog statusa.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca istakao je da proširenje ostaje strateški vanjskopolitički cilj Unije, ali je iznio jasne ocjene o poziciji Bosne i Hercegovine. Soreca je naglasio: „Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima”. Prema planovima Komisije, takve vremenske okvire mogle bi dobiti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, pod uvjetom kontinuiranog provođenja reformi.
