Pitanje potencijalnog povratka Milorada Dodika na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske ponovo je privuklo pažnju javnosti, a pravni stručnjaci analiziraju pod kojim bi se uslovima takav scenario mogao realizovati. Ključna prepreka trenutno su pravne posljedice proistekle iz osuđujuće presude Suda Bosne i Hercegovine, koje podrazumijevaju zabranu obavljanja dužnosti u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti. Kako navodi pravnik Milan Blagojević, te restrikcije mogu prestati jedino ukoliko Predsjedništvo BiH donese odluku o njegovom pomilovanju.
Nadležnost za donošenje ovakvih akata definisana je Zakonom o pomilovanju BiH iz 2005. godine, čime je Parlamentarna skupština BiH to pravo delegirala kolektivnom šefu države u skladu sa Ustavom BiH. Ipak, Poslovnik o radu Predsjedništva BiH u članu 43. jasno nalaže da se o prenesenim nadležnostima odlučuje isključivo konsenzusom. To podrazumijeva da preglasavanje pri donošenju odluke o pomilovanju pravno nije dopušteno, što znači da je za pozitivan ishod neophodna saglasnost sva tri člana.
Ukoliko bi se, uprkos procedurama, desilo da srpski i hrvatski član donesu odluku preglasavanjem bošnjačkog člana, na raspolaganju bi bile dvije pravne opcije za njeno osporavanje. Prvi mehanizam jeste pokretanje spora pred Ustavnim sudom BiH zbog kršenja poslovnika i principa vladavine prava. Druga mogućnost jeste potezanje veta, budući da Ustav BiH omogućava preglasanom članu da ospori bilo koju odluku i uputi je na izjašnjavanje Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
