Viralno.

Njemačka razmatra uvođenje zatvorskih kazni za negiranje prava Izraela na postojanje

U Njemačkoj se, uoči treće godišnjice Hamasovog napada na Izrael, sve glasnije traži zakonska zabrana negiranja prava Izraela na postojanje. Vlada savezne pokrajine Hessen smatra da takve poruke ugrožavaju jevrejski život, ali i slobodni demokratski poredak. Zalažu se za popunjavanje, kako navode, postojeće praznine u krivičnom zakonodavstvu.

Njemačka razmatra uvođenje zatvorskih kazni za negiranje prava Izraela na postojanje

U Njemačkoj se, uoči treće godišnjice napada Hamasa na Izrael, sve glasnije raspravlja o uvođenju zakonske zabrane negiranja prava Izraela na postojanje. Pokrajinska vlada Hessena predložila je dopunu krivičnog zakona tvrdeći da poruke kojima se osporava opstanak Izraela ugrožavaju jevrejsku zajednicu i slobodni demokratski poredak. Prema njihovom prijedlogu, koji je početkom jula odobrio Bundesrat, javno negiranje prava Izraela na postojanje ili pozivanje na njegovo uništenje moglo bi se kažnjavati novčano ili zatvorskom kaznom do pet godina, ukoliko je izjava podobna za podsticanje antisemitskog nasilja ili samovoljnih mjera.

Povod za ovakvu inicijativu su učestali grafiti i parole na protestima, poput spornog slogana „From the River to the Sea“, ali i nedavni incidenti poput sudskih odluka koje su dopustile prikazivanje Davidove zvijezde u kanti za smeće. Hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz naglašava da postoji jasna potreba za zakonskim normiranjem zbog neujednačene sudske prakse i naglog porasta antisemitskih incidenata nakon 7. oktobra 2023. godine. U prilog prijedlogu, pravni stručnjak Steffen Augsberg sa Univerziteta u Gießenu ističe da njemačka država ima ustavnu obavezu zaštite Jevreja, pozivajući se na presudu Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine kojom je, zbog historijske odgovornosti, omogućeno kažnjavanje veličanja nacizma.

Inicijativa je, s druge strane, naišla na oštre otpore u pravnim i političkim krugovima, gdje se upozorava na ozbiljne ustavnopravne rizike i zadiranje u slobodu govora. Oko trideset profesora prava ocijenilo je prijedlog neustavnim, naglašavajući da se borba protiv antisemitizma ne može voditi općom zabranom izražavanja mišljenja, a slične sumnje iznijela je i Naučna služba Bundestaga te istaknuti pravnici poput Christopha Möllersa i Christiana Neumeiera. Također, njemačko-francuski političar Daniel Cohn-Bendit nazvao je mjeru fundamentalno pogrešnom, dok je Savezna vlada, preko glasnogovornika Ministarstva pravde Eikea Hosemanna, poručila da je postojeći zakonodavni okvir dovoljan i da se samo iznošenje mišljenja ne može kriminalizirati.

Podršku ideji uz određene ograde iznio je predsjednik Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj Josef Schuster, koji smatra da je napad Hamasa 2023. godine označio prekretnicu za sigurnost jevrejske zajednice. Ipak, Schuster je upozorio da bi takvu odredbu trebalo svrstati u poglavlje krivičnih djela protiv stranih država, a ne u okvir odredbi o podsticanju mržnje. Zakonski prijedlog sada ide na raspravu u Bundestag, gdje se očekuje oštra debata, a stručnjaci ne isključuju mogućnost da konačnu riječ o ustavnosti ovog rješenja na kraju donese Savezni ustavni sud u Karlsruheu.