Hrvatska uvodi transparentnost plata i nova radna prava: Promjene važne i za hiljade radnika iz BiH
Radnici u Hrvatskoj, među kojima su i hiljade bh. državljana, mogli bi platu saznati prije razgovora za posao i tražiti podatke o prosječnim platama kolega. To je predviđeno izmjenama Zakona o radu, koje su u javnoj raspravi do 2. decembra 2026. godine.
Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Hrvatske predstavilo je prijedlog izmjena Zakona o radu kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi evropska Direktiva o transparentnosti plata. Ove zakonske novine direktno će utjecati i na radnike iz Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da su bh. državljani na prvom mjestu po broju izdatih radnih dozvola u Hrvatskoj, gdje im je u prvih devet mjeseci 2026. godine izdato 22.565 dozvola za boravak i rad.
Jedna od ključnih novina jeste obaveza poslodavaca da kandidatima za posao predoče početnu platu ili njen raspon prije ili tokom samog intervjua, čime se sprječava da kandidati visinu primanja saznaju tek pri potpisivanju ugovora. Poslodavcima se ubuduće izričito zabranjuje ispitivanje kandidata o platama koje su ostvarivali na prethodnim radnim mjestima.
Zaposleni će dobiti pravo na uvid u prosječne plate kolega koji obavljaju iste poslove ili poslove jednake vrijednosti, pri čemu će podaci biti razvrstani po spolu kako bi se uklonio jaz u primanjima. To ne podrazumijeva otkrivanje pojedinačnih primanja kolega, već transparentnost platnih razreda, a poslodavci koji uskrate ove podatke suočit će se s prekršajnim kaznama. Također, sve ugovorne odredbe koje zaposlenima zabranjuju javno govorenje o plati postaju automatski ništavne.
Za potrebe praćenja razlika u primanjima, Finansijska agencija (FINA) uspostavit će Nacionalni sistem transparentnosti plata, vrijedan oko 750.000 eura, putem kojeg će kompanije sa 100 i više radnika periodično podnositi izvještaje. Prema zvaničnim podacima, razlika u prosječnim platama muškaraca i žena u Hrvatskoj tokom 2024. godine iznosila je 6,6 posto, što je znatno povoljnije od prosjeka Evropske unije koji iznosi 11,1 posto. Poslodavcima je predviđen rok prilagodbe od najmanje šest mjeseci od stupanja propisa na snagu.
Izmjene donose i fleksibilnija pravila za godišnje odmore, pa radnici koji zbog bolovanja, roditeljskog odsustva ili drugih opravdanih razloga ne iskoriste odmor do 30. juna, to mogu učiniti do kraja tekuće godine, uz mogućnost dodatnog produženja od tri mjeseca u slučaju spriječenosti zbog bolesti. Zakonski paket uređuje i rad putem digitalnih platformi, jačajući odgovornost prema agregatorima i zaštitu ličnih podataka radnika, a javne konsultacije o predloženim mjerama otvorene su do početka decembra 2026. godine.
