Premijer Hrvatske Andrej Plenković saopćio je 8. oktobra da tamošnja Vlada predviđa da će ukupni BDP zemlje u 2026. godini po prvi put premašiti iznos od 100 milijardi eura. Očekivana stopa rasta iznosi približno 2,4 posto, čime Hrvatska dvostruko nadmašuje prosjek Evropske unije i eurozone, što je ocijenjeno kao jasan pokazatelj konvergencije ka razvijenijim članicama.
Pozitivne ekonomske trendove potvrdila je i rejting agencija Moody's, zadržavši kreditni rejting Hrvatske na historijski najvišem nivou A3 sa stabilnim izgledima. Pored uspješnog ispunjavanja ciljeva iz Nacionalnog plana oporavka i podnošenja zahtjeva za isplatu 2,7 milijardi eura, zabilježen je pad javnog duga na 56,3 posto BDP-a uz rekordnu zaposlenost. U međuvremenu, Vlada je usvojila i rebalans budžeta kojim su prihodi podignuti na 36,6 milijardi, a rashodi na 40,6 milijardi eura, čime je, prema riječima ministra finansija Tomislava Ćorića, državni deficit umanjen za 108 miliona eura.
U Srbiji je privredna aktivnost u prvih osam mjeseci 2026. godine zabilježila realni rast od oko 3,6 posto u poređenju s istim periodom lani, navodi se u biltenu Makroekonomske analize i trendovi koji pripremaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije. Najizraženiji zamajac došao je iz sektora usluga, neto poreza i trgovine, dok zvanični statistički podaci pokazuju rast BDP-a od 3,8 posto u drugom kvartalu, prvenstveno nošen ekspanzijom u građevinarstvu.
