Viralno.

Ilegalne cigarete sve veći problem u EU: Crno tržište odnosi milijarde

Gotovo svaka deseta cigareta koja se konzumira u Evropskoj uniji potiče sa ilegalnog tržišta, dok se godišnji gubitak za budžete EU i država članica procenjuje na oko 13 milijardi evra, pokazuje novi izveštaj Evropskog revizorskog suda (European Court of Auditors - ECA).

Ilegalne cigarete sve veći problem u EU: Crno tržište odnosi milijarde

Gotovo svaka deseta cigareta konzumirana u Evropskoj uniji potiče sa ilegalnog tržišta, što rezultira godišnjim gubitkom od oko 13 milijardi evra za budžete EU i država članica. Ovi podaci su objavljeni u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda (ECA), naglašavajući ozbiljnost problema.

Posebno zabrinjava promjena u funkcionisanju crnog tržišta. Iako krijumčarenje i dalje predstavlja problem, ilegalna proizvodnja cigareta sve više se odvija unutar same Evropske unije, sa pogonima otkrivenim u gotovo svim državama članicama. Organizovane kriminalne grupe premještaju proizvodnju bliže tržištima, skraćujući lance snabdijevanja i približavajući se potrošačima.

Razmjere ilegalne proizvodnje najbolje ilustruje primjer Belgije, gdje je u februaru 2025. godine zatvorena najveća ilegalna fabrika cigareta do tada otkrivena u zemlji. Pogon u Lomelu radio je 24 sata dnevno i posjedovao četiri kompletne linije za proizvodnju i pakovanje, od kojih je svaka mogla proizvesti oko milion cigareta na sat.

Problem je nastavljen i 2026. godine, kada su belgijske vlasti u septembru zatvorile još jednu ilegalnu fabriku kod Ninovea, što je bio već 12. takav pogon zatvoren u Belgiji od početka godine. Belgija nije izuzetak; španske vlasti su u najvećoj otkrivenoj ilegalnoj fabrici zaplijenile oko tri miliona paklica cigareta vrijednih 15 miliona evra i pet tona sirovog duvana vrijednog pet miliona evra, te uhapsile 20 osoba. Proizvodi iz tog pogona distribuirani su u šest država članica EU.

Evropski revizorski sud navodi da ilegalne fabrike koriste sofisticiranu opremu i iskusne tehničare. Kriminalne grupe često raspoređuju proizvodnju na više lokacija, često u pograničnim područjima, prilagođavajući je konkretnim tržištima i brendovima.

Problem za evropske institucije nije samo rast ilegalne proizvodnje, već i način na koji joj se suprotstavljaju. Nacionalni sistemi kontrole i provođenja propisa razlikuju se među državama, krivična djela i kazne nisu dovoljno usklađeni, a u saradnji i razmjeni informacija između nadležnih institucija i dalje postoje praznine.

Petri Sarvama iz Evropskog revizorskog suda istakao je da kriminalci uspijevaju zbog praznina u koordinaciji, razmjeni informacija i provođenju propisa, a ne zbog nedostatka zakona, pozivajući na strategiju organizovanog kriminala. Dodatni problem je što stvarne razmjere ilegalnog tržišta nisu potpuno poznate, jer su informacije o obimu, strukturi i ekonomskom uticaju i dalje nepotpune i nepouzdane. Ipak, dostupni podaci pokazuju da ilegalno tržište dobija na značaju uprkos padu ukupne potrošnje duvana, čineći 8,8 odsto ukupne potrošnje cigareta u EU 2023. godine.