Stopa inflacije u eurozoni već duže od šest mjeseci premašuje ciljeve Evropske centralne banke, prenose mediji. Glavni uzrok ovakvog kretanja i dalje predstavljaju energenti, sa posebnim naglaskom na cijene pogonskih goriva i loživog ulja. S druge strane, prehrambeni artikli bilježe sporiji rast cijena u poređenju s periodom 2022. i 2023. godine, pri čemu je povrće izuzetak te bilježi značajna poskupljenja usljed ljetne suše, skupljeg zagrijavanja plastenika i rasta troškova transporta robe iz uvoza. Mliječni proizvodi i mlijeko istovremeno bilježe pad cijena zahvaljujući prevelikoj ponudi na tržištu.
Kada je riječ o pojedinačnim članicama, trendovi pokazuju različita kretanja od države do države. U Njemačkoj je inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u oktobru bila na nivou od 2,8 posto, čemu je doprinijela državna subvencija za gorivo uvedena 1. oktobra. Glavni ekonomist banke Berenberg, Holger Schmieding, navodi procjenu prema kojoj je ova poreska mjera umanjila stopu za 0,3 procentna poena. U Španiji je zabilježen blagi pad inflacije sa 5,0 na 4,9 posto, dok je u Francuskoj skočila sa 3,4 na 3,8 posto, što je najviša tačka od finiša 2023. godine. U Austriji se stopa zadržala na stabilnih 3,6 procenata.
Stručnjaci predviđaju da će se inflatorna kretanja kratkoročno zadržati oko granice od četiri procenta, dok se znatnije smirivanje očekuje tokom 2027. godine. Kao ključni razlog navode se bazni efekti, s obzirom na to da poskupljenja energenata izazvana krizom sa Iranom postepeno prestaju utjecati na godišnji obračun. Dalji razvoj situacije u velikoj mjeri zavisit će od cijena sirove nafte i toka oružanih tenzija, kao i od mogućnosti da rast cijena energenata uzrokuje skok plata i posljedično novi rast maloprodajnih cijena.
