Neimenovani zvaničnici izjavili su da Teheran posjeduje razrađene planove za gađanje podmorske telekomunikacijske mreže, pri čemu nisu otkrili konkretne metode niti lokacije potencijalnih operacija. Prema njihovim tvrdnjama, cilj bi bio i onemogućavanje sanacije oštećenja kako bi prekidi internetskih i komunikacijskih veza potrajali što duže. Jedan od izvora poručio je da u slučaju napada na Iran više neće biti crvenih linija te da bi mete mogle obuhvatiti sve od podmorskih kablova do tajnih vojnih baza.
Upozoravajući Washington da se ne igra vatrom, isti predstavnik je naveo da Iran ima neometan pristup kablovima i mogućnost njihovog jednostavnog uništenja. Drugi zvaničnik je dodao da bi zaljevske zemlje, koje su uložile značajna sredstva u tu infrastrukturu, odgovornost za potencijalne štete trebale pripisati Washingtonu, a ne Teheranu. Ove izjave uslijedile su nakon što je Yadollah Javani, zamjenik šefa za politička pitanja Iranske revolucionarne garde (IRGC), izjavio da bi u slučaju napada na iransku infrastrukturu meta moglo biti sedam ključnih internetskih kablova ispod Hormuškog moreuza.
Visoki sigurnosni zvaničnik Mohsen Rezaei također je ranije upozorio da bi digitalna infrastruktura povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući data centre i postrojenja za umjetnu inteligenciju širom Zaljeva, mogla postati legitimna meta. Američki State Department i iransko ministarstvo vanjskih poslova nisu se oglasili povodom ovih navoda, a reakcije zaljevskih vlasti su zasad izostale.
Podaci Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) pokazuju da podmorski kablovi prenose približno 99 posto globalnog internet prometa. Ipak, Alan Mauldin, direktor istraživanja u kompaniji TeleGeography, ističe da kroz Hormuški moreuz prolazi manje od jednog procenta međunarodnog kapaciteta, zbog čega bi globalne posljedice bile ograničene. Analitičari procjenjuju da bi oštećenja usporila rad mreže i otežala finansijske transakcije i poslovanje u oblaku, dok bi popravke tokom ratnih dejstava bile znatno usporene zbog visokih troškova osiguranja i administrativnih prepreka.
Kao potencijalno ranjiviju tačku Mauldin izdvaja Crveno more, gdje prolazi oko tri posto globalne potražnje i deset posto međuregionalnog prometa, naročito uz eventualnu podršku jemenskih Huta. U međuvremenu, Alex Vatanka iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu smatra da ovakve prijetnje služe kao sredstvo odvraćanja. Prema njegovoj ocjeni, Teheran nastoji stvoriti pritisak na zaljevske države i poslovne lidere kako bi oni utjecali na Trumpa zbog rizika koje njegova politika donosi njihovim investicijama.
Zaljevske monarhije intenzivno ulažu u tehnološki sektor kako bi umanjile zavisnost od nafte i razvile se u centre za umjetnu inteligenciju. Nakon što su u martu iranski napadi pogodili objekte Amazon Web Servicesa u UAE i oštetili infrastrukturu u Bahreinu, IRGC je velike američke tehnološke kompanije poput Microsofta, Googlea, Applea i Nvidije proglasio legitimnim ciljevima. Zbog toga se ubrzano razvijaju alternativni kopneni pravci, a Microsoft planira do 2030. godine uložiti preko 400 miliona dolara u infrastrukturu na Bliskom istoku.
