Iranske vlasti intenzivirale su planiranje vojnog odgovora u slučaju nove američke ofanzive, procjenjujući da bi reakcija Teherana ovaj put morala biti znatno oštrija nego ranije. Vojni komandanti razmatraju proširenje spiska meta, što bi pored američkih ciljeva moglo obuhvatiti i države koje podržavaju vojne operacije Washingtona, kao i strateške tačke izvan regije Bliskog istoka. Planiranje je dobilo na intenzitetu nakon povratka predsjednika Masouda Pezeshkiana sa zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Prema diplomatskim i vojnim saznanjima, Teheran je savezničkim formacijama u Libanu, Jemenu i Iraku uputio instrukcije da budu spremne za koordiniranu podršku u slučaju eskalacije. Predviđeni odgovor obuhvatio bi područje od Hormuškog moreuza do šire regije, s ciljem povećanja cijene eventualnog sukoba za Washington. Istovremeno, iransko rukovodstvo razmatra i unutrašnje faktore u SAD-u, prije svega nepopularnost rata među američkim biračima i rast cijena goriva uoči izbora za Kongres.
Paralelno s vojnim pripremama, iranska strana drži otvorenim i diplomatske kanale, prvenstveno zbog pritiska ekonomske krize i američke blokade koja onemogućava izvoz nafte. Teheran je preko katarskih posrednika dostavio prijedlog sporazuma koji predviđa prekid borbi, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza u roku od sedam dana, deblokadu luka, ukidanje naftnih sankcija i oslobađanje 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava.
