Iako turistički sektor u Kantonu Sarajevo bilježi stalan rast broja posjetilaca, pojedine ključne javne turističke atrakcije još uvijek nisu omogućile bezgotovinsko plaćanje ulaznica. Dok su Gradska vijećnica i Trebevićka žičara pod upravom JP Sarajevo, kao i Historijski i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, posjetiocima stavili na raspolaganje opciju plaćanja karticama, na drugim popularnim odredištima ulaz se i dalje naplaćuje isključivo gotovinom.
Takav je slučaj sa Spomenikom prirode Vrelo Bosne i Zaštićenim pejzažom Bijambare, kojima upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja. Iz ove institucije, na čijem je čelu Asad Jelešković, navode da posluju putem trezora Ministarstva finansija KS te da je za uvođenje kartičnog plaćanja neophodno odobrenje s višeg nivoa vlasti. Vrelo Bosne je tokom 2025. godine zabilježilo 332.007 posjetilaca, uključujući 225.196 stranih gostiju, dok su Bijambare privukle 70.688 posjetilaca, među kojima je bilo 12.620 stranih turista.
Ista praksa prisutna je i u Spomeničkom kompleksu Tunel D-B, poznatijem kao Tunel spasa, kojim rukovodi Memorijalni centar Sarajevo pod vodstvom Ahmeda Kulanića. Ovaj historijski lokalitet bilježi rast posjeta od 319,2 posto u periodu od 2021. do 2025. godine, dostižući oko 180 hiljada gostiju godišnje. Ulaznice, čija je cijena 20 KM za odrasle te osam KM za studente i domaće državljane, i dalje se naplaćuju isključivo u gotovini, dok zvanični odgovori o uvođenju digitalnih načina plaćanja izostaju. Slična situacija je i sa Javnom ustanovom Muzej Sarajeva, koja u svom sastavu ima pet objekata, a u čijim javnim cjenovnicima nema naznaka o opciji kartične naplate.
