Viralno.
BiH

Osigurana sredstva od 244.000 KM za daljnju sanaciju Starog grada u Velikoj Kladuši

JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać objavio je tender za nastavak radova na krovištu i kuli Starog grada u Velikoj Kladuši. Procijenjena vrijednost je 244.444 KM bez PDV-a, a ponude se primaju do 19. novembra.

Osigurana sredstva od 244.000 KM za daljnju sanaciju Starog grada u Velikoj Kladuši

Za nastavak sanacije kule i krovne konstrukcije na Starom gradu u Velikoj Kladuši pokrenut je javni poziv, a procijenjena vrijednost radova iznosi 244.000 KM. Prema dostupnoj dokumentaciji, izabrani izvođač imat će rok od 45 dana od sklapanja ugovora da kompletira sve predviđene zahvate u skladu s projektom tekućeg održavanja.

Nabavka se provodi kroz otvoreni postupak u kojem je glavni kriterij najniža ponuđena cijena, uz predviđenu e-aukciju. Zainteresovani ponuđači mogu besplatno preuzeti tendersku dokumentaciju do 15. novembra, dok je krajnji rok za predaju ponuda 19. novembar do 10:00 sati. Javno otvaranje zakazano je istog dana u 10:15 sati u prostorijama Zavoda u Bihaću, pri čemu nije predviđena podjela na lotove jer se radi o jedinstvenoj građevinskoj cjelini.

Inicijalna faza restauracije pokrenuta je u oktobru 2025. godine sklapanjem ugovora vrijednog 351.000 KM s firmom iz Cazina, a fokusirala se na obnovu kule i dijela krova. Gornji segment ove historijske kule pretrpio je znatna oštećenja tokom požara koji je izbio 2023. godine.

Direktorica Zavoda Midhada Midžić ranije je izjavila kako će za kompletiranje svih poslova biti neophodno dodatnih približno 200.000 KM. Istovremeno, općinski načelnik Boris Horvat je u septembru 2025. procijenio da bi cjelokupna sanacija krovnog dijela zahtijevala oko 450.000 KM. U novoj objavi javne nabavke nisu precizirani detalji o stepenu realizacije prve faze, kao ni tačan izvor finansiranja nove etape.

Ova srednjovjekovna utvrda u pisanim se dokumentima prvi put bilježi 1280. godine, tokom vladavine ugarskog kralja Ladislava IV, dok podaci o graditeljima i tačnom vremenu nastanka nisu sačuvani. Kroz historiju je pripadala velikaškim porodicama Babonić, odnosno Blagajski, a od 1465. Frankopanima Cetinskim. Nakon osmanskog osvajanja 1633. godine utvrđenju su dograđeni bedemi, da bi ga posljednja posada napustila u noći između 19. i 20. oktobra 1878. godine poslije sukoba s austrougarskim snagama.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče